Bitcoin logo with flags of UAE, Netherlands and Argentina

Getty Images
Naučnici sa Univerziteta Kembridž procenjuju da Bitkoin godišnje troši više električne energijenego Holandija, Argentina i Ujedinjeni Arapski Emirati

Bitkoin godišnje koristi više električne energije nego cela Argentina, navodi se u analizi Univerziteta Kembridž.

„Rudarenje“ za kriptovalutu zahteva energiju i teške računarske proračune za verifikaciju transakcija.

Istraživači sa Kembridža kažu da troši oko 121,36 teravat-sati (TWh) godišnje – i verovatno će tako ostati osim ako vrednost valute ne padne.

Odluka kompanije za električna vozila Tesla da ulaže velika sredstva u Bitkoin izazvala je kritike da na taj način podriva sopstvenu opredeljenost ka zaštiti životne sredine.

Vrednost valute ove nedelje dostigla je rekordnih 39.550 evra, posle saopštenja kompanije Tesla o kupovini Bitkoina u vrednosti od oko 1,5 milijardi, kao i da će u budućnosti prihvatiti ovu digitalnu valutu za plaćanje.

Ali porast cene daje još veći podsticaj rudarima Bitkoina da pokreću sve više mašina.

Kako se cena povećava, tako se povećava i potrošnja energije, prema Majklu Rauču, istraživaču iz Kembridž Centra za alternativne finansije, koji je koautor mrežnog alata za generisanje ovih procena.

„Zapravo je dizajnirano da Bitkoin troši toliko električne energije“, rekao je Rauč za BBC-ijev podkast „Tek Tent“.

„To se neće promeniti u budućnosti, osim ako cena Bitkoina značajno ne padne.“

Internetski alat rangirao je potrošnju električne energije Bitkoina iznad Argentine (121 TWh), Holandije (108,8 TWh) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,20 TWh) – i postepeno se približava potrošnji Norveške (122,20 TWh).

Energija koju koristi mogla bi da napaja sve kotlove koji se koriste u Velikoj Britaniji 27 godina, navodi se u izveštaju.

Studija sugeriše i da bi količina električne energije koju svake godine troše uvek uključeni, ali neaktivni kućni uređaji samo u SAD mogli da napajaju čitavu Bitkoin mrežu godinu dana.

Rudarenje Biktoina

Da bi „iskopali“ Bitkoin, računari – često specijalizovani – povezani su na mrežu kriptovaluta.

Njihov zadatak je verifikacija transakcija između onih koji trguju Bitkoinom.

Ovaj proces uključuje rešavanje jednačina, koje, iako nisu sastavni deo verifikacije kretanja valute, predstavljaju sigurnosnu prepreku da niko lažno ne uređuje globalni zapis svih transakcija.

Kao nagradu, rudari povremeno dobijaju male količine Bitkoina u nečemu što se često upoređuje sa lutrijom.

Da bi povećali profit, ljudi često povezuju na mrežu veliki broj rudara – čak i čitava skladišta puna njih.

To troši ogromnu količinu električne energije jer računari, manje-više, neprestano rade na rešavanju jednačina.

Alat Univerziteta u Kembridžu procenjuje ekonomski životni vek svetskih rudara bitkoina i pretpostavlja da sve mašine za rudarenje bitkoina širom sveta rade sa različitim efikasnostima.

Uzimajući prosečnu cenu električne energije po kilovatsatu (0,05 dolara) i energetske potrebe mreže Bitkoin, tada je moguće proceniti koliko se električne energije troši u bilo kom trenutku.

Ekološka zagonetka

„Bitkoin je bukvalno antiefikasan“, objasnio je Dejvid Džerard, autor knjige Attack of the 50 Foot Blockchain.

„Dakle, efikasniji rudarski hardver neće pomoći – samo će se takmičiti sa drugim efikasnim rudarskim hardverom.

„To znači da se upotreba energije Bitkoina, a samim tim i proizvodnja ugljen-dioksida, samo spiralno okreće.

„Veoma je loše što se sva ova energija bukvalno troši na lutriji.“

Cena Bitkoina u ponedeljak je naglo porasla pošto je kompanija Tesla najavila ulaganje.

Ali komentatori kažu da se ulaganje kosi sa prethodnim ekološkim stavom kompanije za proizvodnju električnih automobila.

„Ilon Mask je poništio mnogo toga dobrog što je uradio na promociji energetske tranzicije“, rekao je Džerard.

„Ovo je vrlo loše… Ne znam kako može da se izvuče iz ovoga.

„Tesla je 2020. godine dobio 1,5 milijardi dolara subvencija za zaštitu životne sredine, od para poreskih obveznika.

„A sada je promenio stav i i potrošio 1,5 milijardi dolara na Bitkoin, koji se uglavnom kopa električnom energijom koja se dobija iz uglja.

„Treba ispitati subvenciju koju je dobio.“

Džerard predlaže i uvođenje poreza na ugljenik na kriptovalute kako bi se uravnotežio deo negativne potrošnje.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari