An illustration of sperm and an egg

Getty Images
Broj spermatozoida pao je za 51 odsto u poslednjih pola veka, pokazalo je istraživanje

Koncentracija sperme koju muškarci oslobađaju tokom ejakulacije opala je za 51 odsto u poslednjih 50 godina.

Ovo je jedno od glavnih otkrića nedavno objavljenog istraživanja sprovedenog na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, u Izraelu, i na Medicinskom fakultetu Maunt Sinai, u Sjedinjenim Državama.

Istraživači su izračunali da su 1970-ih muškarci u proseku imali 101 milion reproduktivnih ćelija po mililitru sperme.

Ta cifra je od tada pala na 49 miliona.

Osim kvantiteta, dokazi ukazuju i na pad kvaliteta muških polnih ćelija: procenat ćelija koje mogu da uđu u jajašce takođe je značajno opao poslednjih decenija.

„Najupečatljivija stvar koju vidimo je gubitak kretanja spermatozoida. Bez ovog atributa, sposobnost oplodnje je smanjena“, primećuje urolog i androlog Moasir Rafael Radaeli, potpredsednik Brazilskog udruženja za potpomognutu reprodukciju.

Ovaj scenario stalnog pada uzbunio je zdravstvene radnike.

„To je zabrinjavajuće, jer vidimo ubrzanje ovog pogoršanja i ne znamo zapravo gde će se završiti“, kaže Eduardo Miranda, koordinator Odeljenja za andrologiju Brazilskog društva za urologiju.

Pored toga, stopa kojom muškarci gube spermu se povećala poslednjih godina.

Prema istom istraživanju sprovedenom u Izraelu i SAD, između 1970-ih i 1990-ih, koncentracija gameta (polne ćelije) opala je za 1,16 odsto godišnje.

Ali, počevši od 2000-ih, ta stopa je porasla na 2,64 odsto.

Drugim rečima, više se nego udvostručila.

I to je globalni fenomen: naučnici su primetili smanjenje gameta kod muškaraca na svim kontinentima, iako su brojevi ubrzaniji u Evropi, Africi i Centralnoj i Južnoj Americi.

Ali šta se krije iza tog fenomena?

Stručnjaci ukazuju na najmanje pet uzroka.

Dobra vest je da postoje načini da se oni preokrenu ili ublaže.


Pogledajte video o drastičnom padu broja spermatozoida u svetu:

Zašto se broj spermatozoida prepolovio u poslednjih 40 godina
The British Broadcasting Corporation

1. Gojaznost

Višak kilograma nosi sa sobom donosi paket štetnih promena za spermatozoide.

Rastom masnog tkiva, koje skladišti masti, oslobađaju se upalne supstance koje direktno utiču na testosteron, jedan od najvažnijih hormona u proizvodnji muških polnih ćelija.

A health professional measures the waist of a man with a tape measure

Getty Images

Miranda ističe da prekomerna težina takođe stvara takozvani oksidativni stres, proces u kome se oštećuju različite ćelije u telu.

„Pored toga, gojazna osoba ima više masti u genitalnoj regiji, što je strašno za spermatozoide“, kaže urolog.

Testisi, gde se proizvode i čuvaju reproduktivne ćelije, moraju da budu između jedan i dva stepena Celzijusa ispod telesne temperature da bi dobro funkcionisali – zato je skrotum izvan tela.

Ovo povećanje masti zagreva reproduktivne organe, koji takođe prestaju da rade.

Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) izračunali su da 39 odsto muškaraca ima prekomernu težinu, a 11 odsto je gojazno širom sveta – statistika koja objašnjava ovaj pad udela spermatozoida u poslednjih pet decenija.

2. Zloupotreba opijata i narkotika

Alkohol, duvan, marihuana, kokain, anabolički steroidi… Znate li šta je zajedničko svim ovim drogama?

Sve one utiču na zdravlje muških polnih ćelija.

„Neke od ovih supstanci direktno oštećuju zametne ćelije koje stvaraju spermu“, rezimira Miranda.

Drugi deluju indirektno, utičući na proizvodnju hormona odgovornih za stimulisanje rada testisa.

Najcitiraniji primer među stručnjacima je zamena testosterona putem pilula, gelova i injekcija, koji se koriste neselektivno kao način za dobijanje mišića.

„Ovo je tržište koje je suludo i zastrašujuće poraslo poslednjih godina“, upozorava Radaeli.

Doktor objašnjava da kada se ovaj hormon zameni bez očiglednog razloga, telo shvata da više nema potrebe da ga proizvodi prirodnim putem.

Kao rezultat toga, testisi mogu čak da atrofiraju i broj spermatozoida u semenu završava na nuli, u stanju poznatom kao azoospermija.

3. Polno prenosive bolesti

Bolesti kao što su hlamidija i gonoreja, uzrokovane bakterijama, mogu izazvati upalu epididimisa.

Ova struktura je povezana sa vrhom testisa i odgovorna je za skladištenje sperme.

Bilo koji problem predstavlja rizik za opstanak polnih ćelija.

SZO procenjuje da je samo u 2020. bilo 129 miliona novih slučajeva hlamidije i 82 miliona gonoreje među muškarcima i ženama.

Ova stopa je ostala stabilna ili je u porastu poslednjih decenija.

Radaeli na listu dodaje i treći patogen: humani papiloma virus, poznat i pod akronimom HPV.

„Poznato je da može uticati i na proizvodnju ili čak na DNK sperme“, kaže on.

4. Računar u krilu

Kako testisi treba da ostanu između jedan i dva stepena Celzijusa ispod temperature ostatka tela, studije objavljene u poslednjoj deceniji otkrivaju da navika rada sa laptopom u krilu predstavlja dodatni rizik za fabriku gameta.

To je zato što se baterija uređaja zagreva – i može na kraju da „skuva“ spermu.

A man with a laptop on his lap

Getty Images

Miranda ističe da rizik po reprodukciju predstavljaju i druge navike vezane za više temperature – duge, tople kupke ili saune, na primer.

Zatim je tu tehnologija – doktor navodi moguće negativne efekte elektromagnetnih talasa, telefonskih signala, pa čak i bežičnog interneta.

„U eksperimentalnim studijama sprovedenim u laboratoriji, elementi kao što su bežični internet i elektromagnetni talasi utiču na spermatozoide“, kaže on.

„Ali još nije moguće biti siguran da li ove tehnologije zaista oštećuju te ćelije“, razmišlja on.

5. Endokrini disruptori

Konačno, stručnjaci skreću pažnju na niz toksičnih jedinjenja poznatih kao endokrini disruptori.

Na listi su zagađivača otkrivenih u atmosferi, kao i plastika i pesticidi.

Ovi molekuli imaju strukturu veoma sličnu hormonima u našem telu i tako uspevaju da se uklope u ćelijske receptore i pokreću neželjene procese.

Čini se da jedan od ovih događaja otkriven u nedavnim studijama utiče na plodnost muškaraca.

„Ali još ne znamo sa sigurnošću obim ovog problema i u toku su mnoge studije da se to utvrdi“, kaže Radaeli.

Neplodan svet?

Pored faktora okoline i ponašanja koji stoje iza opadanja broja spermatozoida, postoje dva suštinska problema koja takođe doprinose ovom fenomenu.

Prvi od njih je genetika.

Procenjuje se da je između 10 i 30 odsto slučajeva teškoća u rađanju deteta povezano sa problemom u muškoj DNK.

A medical professional points at a defective sperm under a microscope

Getty Images

Drugi je povezan sa starenjem i činjenicom da muškarci sve kasnije u životu žele da postanu očevi.

„Znamo da se fertilni kapacitet smanjuje tokom života. Iako smanjenje kod muškaraca nije toliko izraženo kao kod žena, postoji smanjenje hormona koji su važni za proizvodnju gameta“, objašnjava on.

Ako uzmemo u obzir da je broj spermatozoida opao za 51 odsto za 50 godina i da se stopa kojom se to dešava ubrzala u poslednje dve decenije, da li će se ovaj brojka sve više približavati nuli?

Uostalom, ako se ova stopa opadanja nastavi na sadašnjim nivoima, do 2050. koncentracija reproduktivnih ćelija u spermi bi bila praktično nula.

Ali Miranda ne misli da će se ovaj scenario sudnjeg dana ostvariti.

„Tendencija je da se situacija pogorša, ali će u jednom trenutku ovaj proces stagnirati i doći ćemo do platoa, možda uz pomoć novih tehnologija“, predviđa on.

Šta treba da uradimo?

Muškarci koji žele da imaju dete mogu povećati šanse za uspeh tako što će uneti neke promene u način života kako bi preokrenuli bilo kakvu štetu nanetu testisima.

Oni, na primer, mogu da smršaju uravnoteženom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću, i potpuno smanje ili isključe alkohol, cigarete i druge lekove.

Ako je seks rekreativan, sa povremenim partnerima i bez namere začeća, uvek je vredno koristiti kondom da biste izbegli infekcije kao što su hlamidija i gonoreja.

Pojedinci koji se vakcinišu protiv HPV-a u ranoj adolescenciji takođe su zaštićeniji od ovog virusa i posledica koje on izaziva po telo.

Ako, čak i uz sve ove promene načina života, poteškoće u dobijanju deteta ostaju, vredi posetiti doktora.

Prema nacionalnim i međunarodnim smernicama, vreme za traženje specijalističke pomoći zavisi od starosti žene.

„Ako je mlađa od 35 godina, par bi trebalo da pokuša da ima dete do godinu dana, uz redovne seksualne odnose oko tri puta nedeljno, uz praćenje fertilnih perioda“, kaže Miranda.

Sada, ako je partnerka starija od 35 godina, poteškoće sa začećem duže od šest meseci bi već trebalo da uključe signal upozorenja.

To je zato što rezerva jajnih ćelija iz tog uzrasta počinje brže da opada, a kašnjenje od 12 meseci za pronalaženje odgovora može predstavljati ključno gubljenje vremena, kažu lekari.

„Istraga treba da obuhvati par kako bi otkrila moguće uzroke i ukazala na najbolje tretmane“, objašnjava Radaeli.

Ako je problem kod muškaraca, stručnjaci obično prepisuju vitaminske suplemente bogate antioksidansima, koji pomažu u zaštiti testisa.

Takođe može biti neophodno regulisati hormone suplementacijom.

„I, naravno, moguće je lečiti neke od bolesti koje su izvor problema lekovima i operacijom“, kaže Miranda.

Bakterijske infekcije se mogu lečiti antibioticima i anatomski defekti u reproduktivnom sistemu hirurškim intervencijama“, zaključuje on.

Kao poslednje sredstvo, par može da koristi tehnike potpomognute reprodukcije, kao što je vantelesna oplodnja.


Pogledajte video

U Srbiji više od 6.000 žena godišnje dobije dijagnozu raka dojke.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari