Glavnoj železničkoj stanici je mesto u centru grada 1Foto: Stefana Savić

Donosioci odluka o ukidanju železničke stanice u istorijskom, administrativnom, kulturnom, obrazovnom i turističkom centru Beograda pravdaju prljavštinom, zmijama, pacovima, mračnim i nebezbednim mestima.

Odnosno, problemima koji proističu iz lošeg rada komunalnih službi, a koji postoje i u mnogim drugim delovima Beograda. Pominje se više kao trač, bez proverenih izvora, kako „Arapski investitor ne želi putničku železnicu, zato što je izjavio kako su železnice prljave“. Ovo sigurno ne može biti tačno, jer svetska praksa projekata preuređenja zona starih velikih stanica pokazuju suprotno. Tu su uvek zadržavane putničke železničke stanice na istom mestu, najčešće sa postavljanjem koloseka u plitak tunel. Primeri su Milano, Lisabon, London, Beč… Za investitora koji to zaista jeste, ukidanje železničke stanice bi bilo poslovno samoubistvo. Razlog je što je železnica jedini transportni sistem koji ima tehničkih mogućnosti da brzo, ekonomično i direktno preveze veliki broj ljudi sa velikih razdaljina, a da pritom zauzima minimalnu površinu. Nakon uklanjanja nekorišćenih magacina, baraka, autobuskih parkirališta, betonske baze, potpuno je jasno vidljivo koliko malo prostora zauzima putnička železnica u Savskom amfiteatru.

Sada kada je Vlada Srbije kupila moderne vozove proizvođača Stedler, i kada se troši ogroman novac iz kredita za modernizacije pruga u pravcu Bara i Budimpešte, koliko su stvarno železnice prljave? I kako pravdati odvajanje takvog sistema od centra Beograda, kao najvećeg generatora kretanja?

Prokop treba da bude dogradnja, ne zamena

U odnosu na Železničku stanicu na Savskom trgu se više od jednog veka razvijale ulična i tramvajska mreža, zanatske i trgovačke četvrti, hoteli, najprestižnije srednje škole (Nikola Tesla, Matematička i Filološka gimnazija), centralne zgrade institucija državnog značaja, čvorišta javnog prevoza, većina ambasada, odnosno sve od čega je Prokop predaleko. Preseljenje glavnine železničkog saobraćaja na nedovršenu i javnim gradskim saobraćajem izuzetno skromno povezanu stanicu „Beograd-centar“ u Prokopu, već je pokazalo velike slabosti i otežalo korišćenje železnice, svakako utičući i na smanjenje broja putnika.

Ekonomski razumne vlade sveta, kada ulažu u nove velike železničke stanice poput Prokopa, to čine radi povećanja kapaciteta i formiranja novih razvojnih zona. Nikada kako bi prekinule razvoj važan za lokacije starih železničkih stanica, i radi privatne gradnje na nekoliko hektara, koliko funkcionalne putničke stanice koriste u centru grada.

U svim planovima od 1970-ih do 2014. je planirano zadržavanje putničke železničke stanice u Savskom amfiteatru. Tokom 1970-ih su planirana dva centralna koridora regionalnog metroa, istok-zapad i sever-jug koji bi se ukrštali upravo na mestu sadašnje stanice na Savskom trgu. To je sistem koji u centru velikog grada ima dvokolosečan tunel i podzemne stanice kao metro, a ka periferiji se grana i deli glavne železničke pruge sa ostalim vozovima. Predviđeno je da taj sistem obuhvata Rumu, Novi Sad, Pančevo, Smederevo, Mladenovac, Obrenovac. Kasnije su usvajani mnogo skromniji planovi, po kojima je železnička stanica u centru Beograda predviđana kao početna za većinu prigradskih i regionalnih vozova.

Železnička stanica bez metroa?

Metro sam po sebi nije sistem za prevoz od vrata do vrata, već visokokapacitivna i pouzdana veza među najvažnijim sadržajima velikog grada i saobraćajnih čvorišta. Njime se povezuju univerzitetski kvartovi, bolnički kompleksi, veliki sportski centri, glavne trgovinske i poslovne zone, važne autobuske i železničke stanice, sa velikim autobuskim terminusima i parkinzima na periferiji. Do 2017. u svim metro planovima je predviđano da i Prokop i Železnička stanica Novi Beograd budu ukučeni u metro mrežu. Plan iz 2017. je prvi u istoriji planiranja koji nema vezu ni sa jednom od velikih železničkih stanica. Dok su se decenijama stručnjaci prepirali oko toga da li da se prve dve metro linije ukrštaju na Trgu Republike ili Terazijama, sada odjedanput se to prebacuje kod Ekonomskog fakulteta, a odakle se po istom planu ukidaju i železnička i autobuska stanica.

Povezivanje bar jedne od najvažnijih putničkih železničkih stanica predstavlja prioritet pri planiranju i gradnji metro mreže. Svi evropski gradovi bez izuzetka su to uradili pri gradnji svoje prve metro linije!

U rangu sa Albanijom

Izuzev Albanije, sve kopnene zemlje Evrope su zadržale i unapredile svoje železničke stanice u centru prestonice. Dok Albanija nikada u istoriji nije imala međunarodni putnički saobraćaj, za Srbiju bi ovakav korak značio opadanje.

Autor je dip. ing. saobraćaja i stručnjaci Udruženja ljubitelja železnica

oprema teksta: redakcija Danasa

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari