Hipodrom: Duga istorija konjičkih trka 1Foto: Dejana Majstorović

Tradicija konjičkih trka u glavnom gradu mnogo je duža od samog istorijata današnjeg hipodroma.

Prve moderne konjičke trke u Srbiji zapravo organizovane su pre više od 150 godina, odnosno 1842. u Beogradu. Organizovao ih je, po zapadnoevropskom uzoru, engleski konzul Lojd Džordž Hodžes u čast sultanovog izaslanika Sakib-efendije.

Prvi hipodrom ili trkalište, kako se tada nazivalo, u Beogradu izgrađeno je 1863. godine, dvadesetak godina nakon prvih trka konja u gradu. Ovo trkalište prostiralo se između današnjih ulica Bulevar kralja Aleksandra i Kraljice Marije, od Beogradske ulice do Studentskog doma „Kralj Aleksandar I“. Ubistvo kneza Mihaila, međutim, prekinulo je odigravanje ovakvih trka na oko 20 godina. Trkalište se na ovom mestu nalazilo sve do 1906. godine, a nakon toga je premeštano u Baru Veneciju i na Banjicu. Na ovim lokacijama nije se dugo zadržalo, jer je ubrzo sagrađen i novi hipodrom u Topčiderskoj dolini.

Zasluge za izgradnju postojećeg hipodroma pripadaju Dunavskom kolu jahača „Knez Mihailo“ i Vladislavu Ribnikaru, dugogodišnjem predsedniku ovog udruženja i osnivaču lista Politika. Za organizaciju konjičkih trka, zemljište je dodelio tadašnji ministar narodne privrede Jaša Prodanović, a hipodrom je izgrađen već 1914.

Za ovo zemljište Ribnikar je vodio polemike sa profesorom Simom Lozanićem, dekanom Poljoprivrednog fakulteta, koji se zalagao da se cela Topčiderska dolina koristi za eksperimentalne potrebe fakulteta. Na kraju je na tom mestu ipak izgrađen hipodrom. Prve trke održane su neposredno pred početak Prvog svetskog rata, tokom kojeg su bile prekinute aktivnosti hipodroma. Prva sezona sa 16 trkačkih dana održana je nakon rata 1921.

Zlatan period hipodroma, kako se navodi u literaturi, bilo je razdoblje između dva svetska rata. Nakon smrti kralja Aleksandra Prvog ustanovljena je 1935. trka na 200 metara sa njegovim imenom, s obzirom na to da je bio zaštitnik svih konjičkih društava. Takođe, zbog zasluga ustanovljene su i trke „Memorijal Vladislava Ribnikara“, a postavljena je i njegova bista na hipodromu. Spomen bista Ribnikara postavljena je 1940. prilikom pedesetogodišnjice od osnivanja Dunavskog kola jahača, a delo je vajara Dušana M. Jovanovića.

Hipodrom postaje državno preduzeće 1948. godine, da bi se od 1980. vodio kao deo Gradskog zavoda za fizičku kulturu. Zemljište, potom, Skupština grada Beograda 1988. daje u tridesetogodišnji zakup društvenom preduzeću „Hipodrom Beograd“, ali je 2008. hipodrom postao javno preduzeće čiji je osnivač grad.

Popularnost konjičkih trka poslednjih godina mnogo je manja nego što je bio slučaj pre više od jednog veka, pa je samim tim i poseta hipodromu od danas znatno opala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari