Sprema se privatizacija komunalnih preduzeća 1Foto: Tijana Ivanović

Uoči današnjeg zasedanja Gradske skupštine, na kome će odbornici, između ostalog raspravljati i o raspodeli dobiti pojedinih javnih komunalnih preduzeća, opozicioni Savez za Srbiju (SzS) skrenuo je pažnju javnosti da je u rebalansu budžeta za ovu godinu obračunata i suma od 175 miliona dinara, koja će iz gradske kase biti dotirana preduzeću „Gradske pijace“.

Komunalno preduzeće koje je gradska vlast često uvrštavala među najuspešnije gradske firme, a koje je pre samo 18 meseci ostvarivalo dobit od oko 200 miliona dinara, sada posluje sa gubitkom, a Grad izdvaja subvencije za njegov opstanak, od čega je čak 127 miliona namenjeno za troškove tekućeg poslovanja, kao što su voda, obezbeđenje ili čćenje, naveo je Nikola Jovanović, šef te odborničke grupe u Skupštini Beograda. Zbog toga Jovanović smatra da aktuelna vlast planaki i sistematski gura neka od javnih preduzeća u „sunovrat“, kako bi se lakše privatizovala. On se poziva i na nedavnu izjavu zamenika gradonačelnika Gorana Vesića o namerama da veliki broj gradskih pijaca preda privatnicima, jer su navodno nerentabilne, dok istovremeno, gradski čelnici tvrde da je to preduzeće „u plusu“ i da javna komunalna preduzeća „nikad nisu bolje poslovala“.

„Od oko 200 miliona dinara dobiti u 2018. godini, Gradske pijace, koje su uvek bile jedno od najuspešnijih preduzeća, za samo godinu dana stigne su do minusa. Dovođenjem Bojana Bajagića, vlasnika diplome privatnog fakulteta i člana IO SNS-a na mesto direktora, počinje vrtoglavi sunovrat ovog javnog preduzeća. Ali takav sunovrat odgovara gradskom rukovodstvu čija je namera da uništi sva gradska preduzeća, kako bi se pozvali na baš ono što Vesić govori, da su neuspešna i da se moraju zato dati privatnicima kroz direktnu prodaju ili javno privatno partnerstvo“, naveo je Jovanović ispred SzS.

On je dodao da je ista sudbina zadesila „ili tek čeka“ PKB, GSP Beograd, Gradsku čistoću, Vodovod, te da je sada red na Gradske pijace. „Recept će svuda biti isti, kao i posledice koje ćemo otklanjati godinama po odlasku ove štetočinske vlasti“, naveo je Jovanović i dodao da je stav Saveza za Srbiju jasan oko toga da javna komunalna preduzeća u Beogradu ne treba privatizovati, već postaviti u njima „profesionalni menadžment koji bi našim sugrađanima obezbeđivao najkvalitetniju javnu uslugu po najnižoj mogućoj ceni“.

Još početkom maja, kada su usvajane izmene Zakona o glavnom gradu, na to je upozorio i poslanik DS u narodnoj Skupštini Balša Božović, kada je rekao da predloženim izmenama najvišeg pravnog akta u Beogradu „vlast pokušava da sakrije od građana veliku privatizaciju komunalnih preduzeća“.

Ekonomista Milan Kovačević, konsultant za investicije, smatra da poslovanje komunalnih preduzeća u Beogradu nije dovoljno transparentno, što omogućava da se „poslovne greške lako sakriju“, što prema njemu, nikako nije način za njihovo unapređivanje.

Državna, odnosno lokalna samouprava, u ovom slučaju Grad Beograd trebalo bi da vode računa da preduzeća koja su u njihovoj svojini uspešno posluju, a njihovo poslovanje trebalo bi da bude što otvorenije, jer ona su zapravo u vlasništvu poreskih obveznika. Ako oni naprave gubitak mi građani to nadoknađujemo, ako se daju subvencije, biće veći porezi, opet mi to plaćamo, navodi Kovačević za Danas.

On dodaje da je pogrešno i postupanje sa dividendom javnih preduzeća s jedne strane, a sa druge subvencionisanje drugih.

– Treba osposobljavati svako preduzeće da samostalno uspešno posluje, da ne naplaćuje od građana više nego što treba za usluge, dovoljno za sopstveno održavanje i investiranje, umesto što vlast stalno preliva iz šušljeg u prazno, kaže Kovačević.

On navodi da smo do sada već imali koncesije za parkinge, „koje su bile nevešto urađene“, što je, kako kaže, samo pokvarilo koncept funkcionisanja Parking servisa. „Istu je priča sa spalionicom u Vinči, iza koje ne stoji dobra ekološka i finansijska analiza“, dodaje Kovačević.

Kovačević nije protiv privatizacije javnih preduzeća, ali smatra da to treba raditi pažljivo i selektivno, kroz analizu svakog pojedinačnog preduzeća od strane profesionalnog tima, i sa tehničkog i finansijskog stanovišta, te da uvođenju privatnih partnera ili prodaj treba pristupiti isključivo kada je sigurno da će se to uraditi na način koji će održavati uspešno komunalno preduzeće.

Konsultant za investicije Mahmud Bušatlija ocenjuje kao „čudno i apsolutno neprihvatljivo“ da preduzeće koje ima monopol na tržištu ne može da stvori profit.

-Tu je postoji neki ozbiljan problem u upravljanju, nema drugog razloga. Ali onda treba ustanoviti zašto Grad, kao vlasnik, nije u mogućnosti da na monopolu makar održava preduzeće bez gubitaka. S druge strane, privatni kapital će ući u preduzeća koja ne donose novac samo zato što će im biti omogućeno da povećaju cenu, smanje broj radnika, ili plate tim radnicima, ali i da iskoriste subvencije koje bi dobili od osnivača tog preduzeća. Nešto što u uređenom društvu ne bi moglo da se desi, objašnjava Bušatlija.

Da bi privatni kapital ušao u komunalna preduzeća, smatra Bušatlija, to polje moralo bi da bude veoma pažljivo uređeno.

– Zapad ima relativno uređene zakone, jasno definisane usluge i kvalitet, obim i njihovu cenu, kao i jake kontrole, pa i tamo dođe do incidenata. U neuređenim zemljama, normalno, ti problemi su stalni- navodi Bušatlija.

On zaključuje da gradsku vlast treba pitati kako je došlo do toga da preduzeće poput Gradskih pijaca postane gubitaš, i podseća da postoji obaveza da se Skupštini podnose izveštaji o radu javnih preduzeća svaka tri meseca.

– Opozicioni odbornici moraju da rade svoj posao, da pitaju vlast i insistiraju na odgovorima, jer su u pitanju javna preduzeća, tu ne sme biti tajni. Ako su ostali bez odgovora, obraćaju se državi i javnosti, Povereniku za informacije od javnog značaja, sudovima. Oni su u našoj službi, oni koji upravljaju javnim preduzećima rade za Skupštinu i moraju svakome da odgovore, da pojasne zašto ta preduzeća ne mogu da opstanu i zašto im je potreban pčrivatni kapital da bi funkcionisala, jasan je Bušatlija.

Jovanović: Pitanja za Vesića

    1. „Zašto se Gradske pijace dotiraju sa 1,5 miliona evra narodnih para, ako su u plusu? Kako su Gradske pijace u plusu, ako preko milion evra mora da se izvadi iz džepova Beograđana da bi se omogućilo njihovo tekuće poslovanje? 2. Ako se na ovaj način pokrivaju svi troškovi, zašto zakupci uopšte plaćaju tezge i gde onda idu njihove pare? Kako je moguće da sa dolaskom novog direktora Bojana Bajagića, Gradske pijace od neto dobiti u iznosu od 152 miliona dinara u 2018, postaju u 2019. gubitaš koji mora da primi 175 miliona dinara iz gradskog budžeta“, pitanja su koja je Jovanović javno postavio Goranu Vesiću u pisanoj izjavi.

[/antrfile]

Vuletić (GDF): Moguće da vlast gubicima pravda privatizaciju

  1. Da vlast gubicima planira da opravda privatizacija bilo kog gradskog preduzeća čini se kao veoma moguća opcija Zoranu Vuletiću, odborniku Građanskog demokratskog foruma (GDF), jednoj od opozicionih opcija koja nije ušla u bojkot parlamentarnih zasedanja. On međutim navodi da imamo i drugačije primere gubitaških preduzeća, koja nisu rezultirala privatizacijom, „kao što je GSP koje je u konstantnom gubitku poslednjih 15-ak i više godina“.

  2. – Pošto je kod nas dominantno političarenje i nažalost bavljenje politikom od danas do sutra, tako je moguće da SzS-u smeta privatizacija PKB-a a ne smeta privatizacija NIS-a, a istovremeno SNS-u smeta privatizacija Zastave u Kragujevcu ali im ne smeta privatizacija RTB Bora. Zapravo se radi prvenstveno o tome da su u tajnosti dogovoreni poslovi koji su kasnije legalizovani kroz proceduru uz izigravanje zakona. Kroz ovih par primera možemo jasno videti da ni jedni ni drugi ne žele da menjaju politiku koja je iznedrila ovaj lopovski sistem, kritičan je Vuletić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari