Majk Pauel Kada je 30. avgusta 1991. skočio i danas važeći svetski rekord skoka u dalj od 8,95 metara, Majk Pauel ušao je u istoriju svetske atletike. Jedini sportista čiji je rezultat preko 8,90 metara priznat i koji je nadmašio tada 23 godine star rekord Boba Bimona, 17 godina kasnije još jednom nasleđuje prvog promotera Beogradskog maratona i dolazi u srpsku prestonicu.

Majk Pauel Kada je 30. avgusta 1991. skočio i danas važeći svetski rekord skoka u dalj od 8,95 metara, Majk Pauel ušao je u istoriju svetske atletike. Jedini sportista čiji je rezultat preko 8,90 metara priznat i koji je nadmašio tada 23 godine star rekord Boba Bimona, 17 godina kasnije još jednom nasleđuje prvog promotera Beogradskog maratona i dolazi u srpsku prestonicu. Prošle godine promoter je bio Karl Luis, atletičar koji je 1991. nagovestio obaranje Bimonovog rekorda. Međutim, Luisu rezultat od 8,91 metar nije priznat zbog nedozvoljenog vetra u leđa, a Pauel je nekoliko minuta nakon njega skočio aktuelni rekord.
Po mišljenju eminentnih stručnjaka, skok je bio perfektno izveden pa rezultat nikada nije doveden u pitanje, kao što je bio slučaj sa skokom Boba Bimona sa Olimpijskih igara u Meksiku 1968. Bimonov skok osporavan je zbog boljih uslova za skakanje i diskutabilnog vetra u leđa, a i nadmorske visine. S druge strane, Pauel je uprkos veoma lošim vremenskim uslovima u Tokiju preskočio nedostižnu daljinu i otklonio svaku sumnju da je najbolji skakač udalj svih vremena.
– Nadmašio sam ga – rekao je nakon rekordnog skoka Pauel. – Samo pet minuta posle Luisa skočio sam važeći svetski rekord. Srce mi je jako lupalo u strahu da će me Karl nadmašiti u poslednjoj seriji. Na moju sreću to se nije desilo i on je završio sa daljinom od 8,83 metra. Uslovi na stazi bili su čudni. Vlažnost vazduha bila je velika i duvao je nepovoljan, jak vetar.
Majk Entoni Pauel rođen je 10. novembra 1963. u Filadelfiji (Pensilvanija). Atletikom je počeo da se bavi kao dete. Njegov talenat „eksplodirao“ je za vreme studija na kalifornijskom Irvin univerzitetu, sa koga je 1984. prešao na slavni UCLA univerzitet. Osim osvajanja prvog mesta svetskim rekordom na svetskom prvenstvu u Tokiju 1991, Pauel je bio neprikosnoven i dve godine kasnije, dok je 1995. zauzeo treće mesto. Srebrne medalje osvajao je na Olimpijskim igrama 1988. u Seulu i četiri godine kasnije u Barseloni. Šest puta bio je prvak SAD. Tokom 1993. i 1994. pobedio je na 34 takmičenja zaredom. U atletsku penziju otišao je nakon Olimpijskih igara u Atlanti 1996. Danas sa ženom Kasi i tri ćerke – Mičom, Karli i Mesi – živi na ranču Kukamonga. Zahvaljujući obaranju svetskog rekorda Pauel je 1991. dobio veliko atletsko priznanje – nagradu Džejms E. Saliven. Iste godine BBC proglašava ga za sportistu godine u svetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari