Četiri kuće u potpunosti su uništene na Vračaru, u Dubljanskoj ulici, u nedelju u večernjim časovima. Usled odrona zemljišta propale su u rupu duboku petnaest metara.

Pravo je čudo da niko nije stradao. Stanari kažu da su bez domova ostali zato što su popustili podupirači sa obližnjeg gradilišta. Nadležni za sada samo nagađaju šta se zapravo dogodilo. Šta god da je u pitanju, još jednom se potvrdilo da su naselja izgrađena na potencijalnim klizištima jedan od najvećih problema glavnog grada. Prema nekim podacima u Beogradu ima čak 2.350 potencijalnih klizišta.

Građevinski stručnjaci, međutim, tvrde da nije problem u klizištima, koliko u neodgovornom ponašanju brojnih investitora, koji u trci za atraktivnim lokacijama i što bržom zaradom ne mare za upozorenja građevinske struke.

Građevinska dozvola? Nju mnogi pribave kad radovi većpoodmaknu, i kad se u buduću investiciju „ugrade“ svi oni koji odlučuju da li će se nešto graditi, gde i kako. Takav je, prema tvrdnjama stanara, i slučaj s kućama koje su pre dva dana potonule usred grada. Građani tvrde da su radnici preduzeća „Optos“ počeli tamo da kopaju dve godine pre nego što su dobili građevinsku dozvolu.

Svaki student druge godine građevinarstva zna da se pre izvođenja radova moraju izvesti istražni radovi. Dakle, mora se odrediti nivo podzemnih voda, nosivost tla, i tek na osnovu njih može se krenuti u projektovanje zgrade. Geomehanički elaborat je sastavni deo projekta za svaki objekat za koji se traži odobrenje za izgradnju. Druga je stvar što ljudi koji odlučuju o izgradnji objekta zaobilaze propise. To se odnosi na investitore, projektante, opštinske i gradske građevinske službe, izvođače. Da je sve rađeno po propisu, ovako nešto ne bi se desilo. Da je temeljna jama budućeg objekta dobro obezbeđena, zemljište ne bi popustilo.

Za rušenje kuća nisu krive „podzemne vode“, nego alava i bahata građevinska mafija koja iskopa rupčagu gde god hoće i koliku god hoće. Nju ne zanima da li će svojim radom izazvati neki problem. Glavna briga većine „neimara“ je da uvećaju profit, pa je istraživanje terena za njih samo nepotreban trošak.

Cela Čubura leži na podzemnim vodama. Nije prvi put da se ovo desilo, a nažalost, verovatno ni poslednji. Ako bude kao što obično biva, za pet-šest dana ovog incidenta sećaće se samo oni koji su ostali bez domova i gotovo svega što su imali. Koliko kuća treba da se uruši dok nadležni ne preduzmu nešto radi predupređivanja katastrofe?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari