Omekšavanje Rusa

Prava diplomatska akcija oko Kosova ne očekuje se na East Riveru u New Yorku prije okončanja razgovora koje će u ponedjeljak, u Moskvi, sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim voditi američka državna tajnica Condoleezza Rice. Bit će to dosad najteži razgovor koji je američka šefica diplomacije vodila s Rusima. Od Rice se očekuje »omekšavanje« Rusa oko Kosova.
Prošlog su četvrtka telefonom, nakon dužeg vremena, razgovarali predsjednici Bush i Putin. Američki su se mediji nakon toga požurili najaviti kako su za Moskvu ipak prihvatljivi neki dijelovi američko-europske rezolucije o Kosovu predstavljene krajem tjedna u Vijeću sigurnosti. Amerikanci žele izbjeći da Kosovo bude glavna tema na predstojećem summitu G-8 sljedećeg mjeseca u Njemačkoj. Zbog toga je američkom veleposlaniku u UN-u Zalmayu Khalilzadu naloženo da pokuša stvar okončati do kraja svibnja.
Sigurno je da proces priznavanja neovisnosti Kosova ulazi u svoju završnicu u UN-u. Već se prebrojavaju glasovi »za« i »protiv«. Uz Rusiju i Kinu, ambivalentnost pokazuju Indonezija, Gana, Južna Afrika i Panama, dok ostale članice VS-a stoje uz Ahtisaarijev plan. Čini se da je nagovještaj dvotrećinske većine ponajviše zabrinuo veleposlanika Ruske Federacije u UN-u Vitalija Čurkina. U subotu je zaprijetio da će Rusi možda uložiti veto na američko-europsku rezoluciju. »Takav scenarij postaje sve izgledniji«, rekao je Čurkin. On nije pristao niti da se neki elementi ruskog prijedloga rezolucije o Kosovu ubace u američko-europsku rezoluciju. U ruskom prijedlogu se između ostalog inzistira na tome da ne može biti konačnog rješenja dok obje strane ne usuglase svoje stavove.
No, kako je i Rusima jasno da »nema pomirenja« između stavova kosovskih Albanaca i Vlade u Beogradu, predstavnik Moskve na East Riveru ovih je dana uveo »novi element« kako bi kupio još malo vremena. Rusi sada ističu da ne može biti dogovora bez povratka svih Srba na Kosovo koji su »silom protjerani iz svojih domova«. To bi, prema Čurkinu, značilo poštivanje traženih standarda ljudskih prava, što od Kosova traže i Europa i Amerika.
Zapadni diplomati barataju podacima prema kojima je veliki dio Srba koji su nakon NATO-ove intervencije 1999. otišli s Kosova u stvari pripadao oružanim snagama. Iz toga slijedi da se ne radi o autohtonom srpskom stanovništvu s Kosova. BBC je objavio da u Prištini, koja danas ima oko 550.000 stanovnika, živi blizu 13.000 Srba i da Albanci nemaju ništa protiv povratka svih onih koji prihvaćaju da na Kosovu žive kao Kosovari.
U UN-u se nagađalo da će Amerikanci s Rusima »utanačiti neku cijenu« kako bi se izbjegao ruski veto u VS-u. No takve su pretpostavke donekle opovrgnute tvrdim stavom ruskih diplomata u UN-u. Ako se poslije posjeta Rice Kremlju stvari odjednom dramatično promijene, bio bi to pouzdan znak da su Rusi potrošili svoju potporu Srbiji oko Kosova.