Sedamnaest godina koje su pojeli skakavci 1Foto: Medija centar

Svedoci smo pokušaja da se na inicijativu predsednika Srbije stvori zona slobodne trgovina i takozvani „mali Šengen“ između Srbije, Albanije i Severne Makedonije.

Naglašena je težnja da se ovom sporazumu pridruže i Kosovo, kao i Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Šta će biti od ove inicijative ostaje tek da se vidi. Ali šta je bilo sa sličnom idejom Igmanske inicijative od pre 17 godina već se videlo – i nju i sve te godine su nam pojeli skakavci.

Naime, na sesiji Igmanske inicijative u Dubrovniku u novembru 2001. godine, formiran je tim eksperata sa zadatkom da realizuje projekat Zona slobodne trgovine i mini Šengen u dejtonskom trouglu. Nakon nekoliko meseci eksperti iz tadašnje SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine su izašli sa svojim predlogom.

Jedno od polazišta ovog predloga je konstatacija da razmena između zemalja regiona daleko zaostaje za realnim potrebama i njegovim tekućim i, naročito, potencijalnim kapacitetima. Zbog toga sve zemlje regiona treba što pre da realizuju obavezu iz Memoranduma o liberalizaciji i olakšavanju uslova trgovine koji su 27. juna 2001. godine potpisali u Briselu ministri zemalja jugoistočne Evrope. Ta obaveza je da sve zemlje regiona međusobno zaključe bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini do kraja 2002 godine.

To je, po mišljenju eksperata Igmanske inicijative, u skladu i sa najnovijim intencijama Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope o potrebi da se nakon zaključivanja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini priđe umrežavanju u okviru celog regiona. U međuvremenu, trebalo bi preduzeti jedan broj mera koje bi korisno stimulisale razvoj trgovine između tri zemlje Dejtonskog trougla, a kasnije i ostalih zemalja regiona.

Prema predlogu eksperata, jedna od prvih mera bi trebalo da bude usklađivanje tri bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini i stvaranje mehanizma za praćenje realizacije bilateralnih sporazuma u trouglu BIH-Hrvatska-SRJ. Stvaranje ovog mehanizma je trebalo da prati i niz drugih mera od kojih izdvajam nekoliko najbitnijih:

* ukidanje eventualnih necarinskih prepreka u trgovini,

* uspostavljanje mehanizama redovne saradnje i konsultacija privrednih predstavnika (privrednih komora, udruženja poslodavaca, trgovinskih asocijacija i dr.),

* održavanje periodičnih zajedničkih sastanaka mešovitih komisija za trgovinsku saradnju (koje su predviđene sporazumima o slobodnoj trgovini) kao i periodičnih redovnih sastanaka ministara spoljne trgovine.

Sloboda kretanje roba ide u istom paketu sa slobodom kretanja ljudi. Igmanska inicijativa je, u skladu sa svojim imenom, inicirala suspenziju viznih režima između SR Jugoslavije i Hrvatske, što je SR Jugoslavija učinila 2002. godine, da bi Hrvatska na isti način uzvratila godinu dana kasnije. To je trebalo da bude začetak mini Šengena u regionu.

Predstavnici Igmanske inicijative posetili su tokom februara i marta 2002. godine predsednike i odvojeno ministre inostranih poslova triju država. Oni su svi pozdravili ovu inicijativu i date predloge i obećali punu podršku projektu. Međutim, predlozi Igmanske inicijative su bili samo delimično sprovedeni, tako da sada, 17 godina posle, ukoričeni ekspertski predlozi verovatno još skupljaju prašinu u predsedničkim i ministarskim kabinetima zemalja tadašnjeg Dejtonskog trougla.

Autor je kopredsednik Igmanske inicijative za Srbiju

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari