Krajcovane rezerve 1

Da ovog trenutka izbije globalna energetska kriza, Srbija bi imala rezerve nafte za svega desetak dana iako bi shodno iznosu inkasiranih budžetskih sredstava za te svrhe te količine zapravo trebalo da budu dovoljne za 45 dana.

To je zbog toga što Ministarstvo finansija umesto da ceo iznos takse za formiranje obaveznih rezervi koju plaćaju vozači kada kupuju gorivo, reč je o cifri od 2,6 dinara po litru, prosledi nadležnim službama u Ministarstvu rudarstva i energetike za kupovinu nafte i naftnih derivata, najveći deo sume tako inkasiranog novca odvaja za druge budžetske namene.

Prema podacima do kojih je došao Danas samo četvrtina sredstava inkasiranih za formiranje obaveznih rezervi nafte od poslednjeg kvartala 2014. kada je počela da se naplaćuje, do 2019. odvojena je za te potrebe. Odnosno od ukupno inkasiranih 282,7 miliona evra nadležnim službama Ministarstva rudarstva i energetike je prosleđeno svega 70,6 miliona evra. Drugim rečima, zbog „krpljenja“ budžeta Srbija raspolaže veoma malim rezervama „crnog zlata“ i veliko je pitanje da li će uspeti da izmiri obavezu preuzetu u okviru priključenja Srbije Evropskoj uniji da do 2023. godine raspolaže obaveznim rezervama nafte za 90 dana.

Istini za volju ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić tvrdi da raspolažemo rezervama nafte za 20 dana, što je takođe manje nego što bi trebalo da imamo u ovom trenutku, ali je to tako samo na papiru jer se deo rezervi nafte Srbije nalazi van zemlje, to jest dogovoreno je da trgovci naftom u slučaju krize dopreme nedostajuće količine Srbiji. Međutim, to su količine koje nisu u posedu nadležnih u našoj zemlji, odnosno njihova isporuka može biti stopirana iz objektivnih ili subjektivnih razloga.

Država ne bi smela da odvaja novac predviđen za formiranje obaveznih rezervi nafte iz budžeta za druge svrhe. Prvi razlog je taj što postoji opasnost da ne ispuni obavezu preuzetu u sklopu pristupanja Evropskoj uniji o formiranju propisanih količina rezervi nafte potrebnih za 90 dana. Drugi razlog je taj što zbog ograničenih rezervi potrošači ne bi imali dovoljno „crnog zlata“ da prebrode krizni period u slučaju nestašica.

Vlast bi, ipak, morala da nađe druge načine za popunjavanje budžetskih „rupa“ kao što su, primera radi, veći porezi za ekstra profitere, pokretanje procesa reindustrijalizacije i ukidanje subvencija za zapošljavanje koje se odobravaju privatnim investitorima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari