Statistika i oči 1

Vest da je manje penzionera u Srbiji u riziku od siromaštva nego u Švajcarskoj ili Velikoj Britaniji, prema podacima Eurostata, nije naišla na puno razumevanja kod naših najstarijih sugrađana sudeći prema komentarima ispod ove vesti.

Nije ni čudo da ne razumeju o čemu se radi kada je prosečna penzija u Srbiji 26.695 dinara (u septembru 2018), a više od milion penzionera ima mesečno primanje manje od 25.000 dinara. Uprkos tako niskim penzijama srpski penzioneri su deo društva sa najmanjim rizikom od siromaštva, ne zbog visine penzije već zbog njene redovnosti. Dakle, 17,5 odsto penzionera u Srbiji se nalazi u riziku od siromaštva, isto koliko u Nemačkoj, a manje od 22 odsto švajcarskih penzionera. I nije nikakva greška, brojke su tačne. Samo pitanje je metodologije i šta je to siromaštvo u Švajcarskoj, a šta u Srbiji. Eurostat prag siromaštva definiše kao 60 odsto medijanskog raspoloživog dohotka po osobi nakon socijalnih transfera. E tu je kvaka. U Srbiji su prag siromaštva mesečni prihodi od 15.600 dinara, a u Švajcarskoj nešto više, oko 3.200 evra. Ovo bi trebalo da uzme u obzir razlike u cenama, pre svega u hrani i stanovanju. Međutim, jasno je da su siromaštvo tamo i ovde dve različite stvari. Švajcarci su pretprošle godine na referendumu odbili reformu penzionog sistema po kom bi penzioneri samci imali veću penziju za 70 franaka, a bračni parovi za 228 franaka, ali uz povećanje poreza, pre svega PDV-a. Eto toliko su ugroženi švajcarski penzioneri. S druge strane, u Srbiji je prosečna penzija onih koji su iz radnog odnosa otišli u mirovinu 226 evra, a poljoprivredne penzije su u proseku bednih 95 evra (11.215 dinara u septembru 2018).

Ali kao što smo rekli, penzioneri još i imaju sreće. Da vidimo kako stoje domaćinstva u Srbiji. Prema SILC – Anketi o prihodima i uslovima života u 2017. godini 57 odsto stanovnika Srbije nije moglo da priušti nedelju dana odmora van kuće. Petina ne može da priušti meso ili ribu za ručak svaki drugi dan. Neki kvar u kući ili bilo kakav neočekivani trošak veći od 10.000 dinara na teret budžeta domaćinstva nije moglo da plati 44 odsto građana. Na kraju 13 odsto ljudi u Srbiji ne može da zagreje stan kako treba. Sve u svemu, više od 60 odsto ljudi teško sastavlja kraj sa krajem, a svega pet odsto pregura od prvog do prvog bez problema. E, to je malo bolji pokazatelj standarda i siromaštva u Srbiji. Ovoj slici možda još treba i dodati činjenicu da smo zemlja sa najvećom (ili odskora drugom po veličini iza Bugarske) nejednakošću po visini dohotka u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari