Trampova ponuda 1

Pisma koje je američki predsednik Donald Tramp ovih dana poslao srpskom i kosovskom predsedniku, Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju, potvrdila su ono o čemu se mesecima govori u diplomatskim kuloarima – Sjedinjene Države aktivno će se uključiti u narednu fazu pregovora o Kosovu, koja se smatra završnom.

Mada Trampova poruka da je „sporazum nadohvat ruke“ na prvi pogled deluje kao naučnofantastična priča, ne treba isključiti mogućnost da će se do kraja 2019. obistiniti želja lidera SAD da ugosti u Beloj kući Vučića i Tačija radi proslave „istorijskog dogovora“.

Tramp ne slovi za poznavaoca balkanskih (ne)prilika, ali i njemu i briselskoj administraciji, pre svega posrednici u dijalogu Beograda i Prištine Federiki Mogerini, potrebna je „uspešna priča“. Imajući u vidu zamršenu situaciju na Bliskom istoku i spor Ukrajine i Rusije kojem se ne nazire kraj, Kosovo je jedina tema na kojoj i Vašington i Brisel mogu da „poentiraju“. Dosadašnji tok pregovora u sedištu EU pokazao je da Unija, pritisnuta sopstvenim nedaćama, nije u stanju da kao „solo igrač“ pronađe rešenje za kosovski problem, pa će pomoć Amerike, poznate po „šatl diplomatiji“ biti u narednoj godini dragocena za Mogerini i njen tim. Zapadne diplomate tvrde da još nije odlučeno ko će od predstavnika Vašingtona imati najvažniju ulogu u tom procesu, ali napominju da će sigurno u pregovorima učestvovati i zvaničnik Stejt departmenta Metju Palmer. Kako se precizira, Palmer duže od dve decenije pažljivo prati situaciju na Balkanu, „perfektno govori“ srpski i još je 1998. „znao svaku sitnicu u svakom selu na Kosovu“.

Pojedini mediji u Srbiji protumačili su Trampova pisma kao povratak ideja o podeli Kosova „na sto“, uz podsećanje na izjavu savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona da SAD „ne isključuju teritorijalne korekcije između Kosova i Srbije“. Takva opcija bila bi, bez sumnje, najpovoljnija za zvanični Beograd, jer bi podrazumevala da Srbija dobije sever Kosova, ali je neprihvatljiva za Nemačku i Veliku Britaniju, bez čijeg „zelenog svetla“ nije moguće postizanje „održivog sporazuma“, a nije po volji ni kosovskim Albancima.

Iako dosadašnja istorija pokazuje da je sve moguće, pa i da „krupni igrači“ poput Berlina i Londona promene stav, teško je zamisliti da će se to ovoga puta desiti, a podjednako čudnovato izgledao bi i pristanak Prištine na podelu. Dakle, daleko je izvesnije da će u slučaju postizanja dogovora Srbija dobiti samo zajednicu srpskih opština, a Kosovo članstvo u međunarodnim organizacijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari