Brigom o 72.000 "urbanih" pčela dajemo svoj doprinos očuvanju planete 1Foto: Siniša Grahovac

Ukoliko se ovih dana prošetate novobeogradskom obalom Dunava, negde kod Ušća, naići ćete na prvi korporativni pčelinjak u Srbiji. Zaposleni u marketinškoj agenciji Kreativa Unlimited postavili su na krov splava pet košnica sa 72.000 „urbanih“ pčela.

Ovim potezom Kreativa Unlimited postala je prva kompanija u Srbiji koja se priključila globalnom pokretu spasavanja pčela u urbanim sredinama dajući tako svoj doprinos očuvanju planete. Pošto nije uobičajno da se jedna marketinška agencija bavi spasavanjem i uzgojem pčela u svojim poslovnim prostorijama pitamo Ninu Martinović, direktorku te agencije, šta ih je podstaklo da svoju društvenu odgovornost iskažu baš na ovaj način?

– Razloga je mnogo, ali prvi i najvažniji koji ne smemo ignorisati jeste činjenica da su pčele vrsta koja izumire i to neverovatnom brzinom, a neophodne su za naš opstanak. Takođe, između kreativnog stvaralaštva i prirode postoji neraskidiva veza. Filozofija Kreative Unlimited nije samo stvaranje hemije između brendova i ljudi, nego i između ljudi i prirode, jer upravo iz nje crpimo inspiraciju. Nije slučajno što se naše prostorije nalaze na splavu usidrenom na obali Dunava koji je okružen prirodom. Ovakvo radno okruženje smatram privilegijom i zato ovo nije prva, a neće biti ni poslednja društveno odgovorna kampanja naše agencije koja je usmerena ka očuvanju prirode i vrsta koje, nažalost, izumiru.

* Postavljanjem košnica na krov poslovnih prostorija agencije, postali ste prva kompanija u Srbiji koja se odazvala globalnom pokretu spasavanja pčela u gradovima.

– Upravo tako. Na krov agencije postavili smo pet košnica sa specijalnim timom za spasavanje čovečanstva koji čine 72.000 „urbanih“ pčela. O njima će se brinuti svi zaposleni, ali i naši partneri iz Nove Iskre, ekološke organizacije Ekonaut i stručnog BeeConnected tima. Međutim, postavljanje košnica nije jedini potez u cilju očuvanja pčelinjih zajednica. Na našem splavu napravili smo i mali urbani vrt sa medonosnim biljkama kako bi pčele imale obrok „na dohvat ruke“. Naravno, računamo da će naše pčele redovno oprašivati biljke koje rastu i na Ratnom ostrvu, komadu netaknue prirode koji se nalazi nadomak agencije.

* Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, osmislili ste kampanju kojom podsećate da je naša planeta ugrožena različitim zagađivačima koje ubijaju pčele, a čiji je zajednički imenitelj čovek. Na koji način želite da podstaknete ljude da budu odgovorniji prema prirodnom okruženju?

– Samim tim što smo obezbedili prostor za pčele u našem poslovnom ambijentu i zasadili medonosne biljke ispred splava napravili smo prvi korak. Neka ovo bude poziv drugim kompanijama, koje imaju uslova da postave pčelinjak, da se priključe. Takođe, upravo danas, otvorićemo Muzej mrtve prirode 2119. u kojem će eksponati biti biljke kojih bez pčela nećemo imati na našoj trpezi. Nakon otvaranja ovog futurističkog muzeja, razgovaraćemo sa stručnjacima iz oblasti uzgoja pčela u urbanim sredinama i podeliti znanja o opasnostima koje nam prete ukoliko se trend drastičnog opadanja pčelinjeg fonda nastavi. Želimo da kontinuirano, tokom cele godine, ukazujemo na probleme sa kojima se pčele suočavaju, ali i da što češće podsećamo javnost da još uvek imamo šansu da spasemo planetu.

* Ukoliko nemaju uslova da se bave urbanim pčelarstvom u praksi, na koji način kompanije, ali i stanovnici velikih gradova, mogu da doprinesu očuvanju pčelinjih zajednica?

– Nažalost, nemaju svi adekvatan prostor za bavljenjem urbanim pčelarstvom. Ali ima i drugih načina da doprinesemo da pčele žive i rade u zdravom okruženju. LJudi vole da se bave „velikim“ temama na koje teško da mogu da utiču. Verovatno jedina „velika“ tema na koju svi mi, pojedinačno, možemo da utičemo jeste zaštita životne sredine. To je posao u kojem je i najmanji doprinos – veliki, pa makar to bila i sadnja struka medonosne biljke, ili učešće u čišćenju životne sredine na lokalu. Borba za zdravu životnu sredinu je jedina bitka u kojoj svi moramo biti na istoj strani.

Futuristički muzej – kreativni odgovor na zagađenje

U okviru kampanje, osmišljene povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, Kreativa Unlimited otvoriće i futuristički Muzej mrtve prirode 2119. Eksponati u tom muzeju biće biljke koje čovek koristi u ishrani, a koje, bez pčela, u budućnosti nećemo imati na trpezi. Ova postavka je kreativni odgovor na zagađenje – futurističku projekciju sveta gde je čovek, neodgovornim ponašanjem, uništio pčele. Postavka je upotpunjena audio i video sadržajem koji za cilj imaju da podsete čoveka da uništavajući biljne i životinjske vrste, pre svega pčele, uništava sopstveno zdravlje i opstanak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari