Ćerka Branislava Nušića zaslužna za stvaranje novih generacija glumaca 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

List Vreme je pre 80 godina pisao o značajnom doprinosu ćerke Branislava Nušića pozorišnoj umetnosti u Srbiji. Pravda na osnovu sudske prakse donosi priču o važenju brakova sklopljenim u rimokatoličkoj crkvi.

List Vreme pisao je o Giti Predić, ćerki Branislava Nušića, koja je nosila brojne zasluge za razvoj pozorišta i stvaranje novih generacija glumaca.

Ćerka Branislava Nušića zaslužna za stvaranje novih generacija glumaca 2

„Kao dete, u krilu svog oca, zabavljala se mala Gita, dok je otac pisao pozorišne komade i vodio korekture svojih knjiga. Gita i njen pokojni brat Bane inspirisali su oca da napiše pozorišni komad ‘Naša deca’, u kome su obe glavne uloge igraliGita i Bane Nušić“ – stoji u tekstu.

Kada je Nušić sa Mihajlom Sretenovićem osnovao Prvo dečje pozorište u Beogradu, prvi članovi su bila njihova deca. Gita Nušić je prvi put zaigrala u komadu ‘Žive lutke’, a potom je igrala Anu u ‘Rastku Nemanjiću’.

„I ako je imala svega četiri godine, Gita se nije zbunila. Izašla je na pozornicu sigurno. Odigrala je ulogu sigurno. Za svoj trud dobila je honorar od pola dinara“ – pisao je list.

Iako Nušić nije želeo da se njegova ćerka bavi glumom, njeno interesovanje za ovu vrstu umetnosti iz rane mladosti je preovladalo.

Sada udata, Gita Predić posle nekoliko pokušaja konačno osniva dečije pozorište ‘ Roda’.

„Gita Predić ima velikih zasluga za stvaranje dečje umetnosti kod nas. Odabiranjem i pronalaženjem talenata, Gita predić stvara kadar budućih umetnika“ – zaključuje Vreme.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Pravda donosi analizu o važnju brakova sklopljenih u rimokatoličkoj crkvi na osnovu sudske prakse.

Ćerka Branislava Nušića zaslužna za stvaranje novih generacija glumaca 3

„Tužilja je u tužbi tražila da sud razjasni njen bračni status, pošto je prema njenom tvrđenju na dan 29. maja 1921. sklopila brak u rimokatoličkoj crkvi sklopila brak sa prvim mućem B.J, a zatim duhovni sud starokatoličke crkve u Zagrebu ovaj brak presudom od 7. juna 1933.  razveo i tužilji dozvolio ponovno sklapanje braka u hrvatskoj starokatoličkoj crkvi“ – objašnjava se u tekstu.

Posle ovakve odluke, pomenuta žena je u starokatoličkoj crkvi sklopila drugi brak. Kako ovaj brak nije uspeo, podneta je tužba sa idejom da se umesto razvoda drugi brak poništi kao nevažeći u odnosu na prvi brak.

Zanimljivo je da, po tadašnjem Građanskom zakonu, sve nadležnosti, osim imovinsko-pravne prirode, pripadaju duhovnim sudovima.

Doneta je presuda o ništavnosti drugog braka, uz obrazloženje da prvi, sklopljen u rimokatoličkoj crkvi, važi sve do smrti jednog od supružnika.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari