Do fakulteta i iz stručne škole 1Foto: Vesna Andrić (arhiva)

Đaci koji sada upisuju srednje stručne škole imaće mogućnost da nastave školovanje na fakultetima, ako ispune uslove koje ti fakulteti propisuju. Kakvi će ti uslovi biti još nije poznato. Ukoliko fakulteti odluče da priznaju stručni ispit kao uslov za prohodnost, neće im biti teže nego gimnazijalcima.

Ukoliko ga, ipak, ne priznaju – biće im teže, jer će morati da polažu jedan ili više predmeta u okviru izbornog dela mature. Sa druge strane, kada polože stručnu maturu učenici imaju kvalifikaciju za tržište rada – kažu za Danas nadležni u projektu državne mature, odgovarajući na dileme roditelja koji su se obratili našoj redakciji pitajući da li će deca koja se upišu u srednje stručne škole moći da studiraju i da li će im put do željenog fakulteta biti teži nego gimnazijalcima.

Iako je koncept državne mature usvojen još 2017. godine, osnovne škole sa njim nisu upoznate, pa su roditelji u nedoumici šta njihovu decu čeka na kraju srednjeg obrazovanja. Prva generacija koja će polagati državnu maturu školske 2020/21. godine su sadašnji učenici drugog razreda srednje škole, koji pohađaju četvorogodišnje obrazovne profile. Prema onome što je do sada poznato, učenici koji završavaju gimnaziju polagaće opštu maturu, a đaci srednjih stručnih škola – stručnu maturu. Za sve njih matura se sastoji iz obaveznog i izbornog dela.

U okviru obaveznog dela opšte mature polagaće se ispiti iz srpskog, matematike i predmeta po izboru sa liste opšteobrazovnih na kojoj su strani jezik, fizika, hemija, biologija, geografija, istorija i srpski kao nematernji jezik. Obavezni deo stručne mature uključuje ispite iz srpskog, matematike i stručni ispit (test provere stručno-teorijskih znanja i maturski praktičan rad). Za učenike koji su matematiku učili dve godine ili manje, ona neće biti obavezni deo mature, ali će morati da polažu treći predmet, koji će birati sa liste opšteobrazovnih. Ukoliko žele, kao treći predmet mogu da izaberu i matematiku.

Izborni deo je istovetan za sve tipove mature. U okviru njega učenici biraju predmete sa liste opšteobrazovnih, ali samo one koje nisu polagali u obaveznom delu. Broj predmeta koji se može izabrati nije ograničen. Nadležni kažu da će testovi, ne samo iz srpskog jezika i matematike, već i iz opšteobrazovnih predmeta biti identični za sve đake i gimnazijalce i one koji završavaju srednje stručne škole. Osim toga, ispiti koje će učenici polagati u obaveznom i izbornom delu (na primer, biologija koju neko izabere u okviru obaveznog, a neko u okviru izbornog dela) takođe će biti isti.

– Testovi za maturske ispite su zasnovani na opštim standardima postignuća koji su u delu opšteobrazovnih predmeta isti i za kraj opšteg srednjeg i za kraj srednjeg stručnog obrazovanja. Postoje tri nivoa standarda postignuća – osnovni, srednji i napredni. Struktura testova pratiće te nivoe, pa će od ukupno 40 pitanja, 10 pitanja biti na osnovnom nivou, 20 pitanja će biti na srednjem nivou i 10 pitanja će biti na naprednom nivou. Od učenika koji su imali manji fond časova ne očekuje se da odgovore na svih 40 pitanja (mada imaju tu mogućnost), ali još uvek je otvoreno pitanje kako će testovi biti ocenjivani, odnosno, kako će se te ocene upoređivati – objašnjavaju nadležni u projektu državne mature.

Kako će se priznavati i bodovati predmeti sa maturskih ispita trebalo bi da odluči svaki fakultet. U skladu sa svojim potrebama oni bi mogli da naprave svoj algoritam: koliko će poena nositi uspeh iz škole, koliko opšti, a koliko stručni maturski ispit, koliko određeni predmeti. Iskustva iz Slovenije i Hrvatske, čiji su sistemi slični našem, govore da se to tokom vremena, a posebno u početku, menjalo – ako bolje studente dobijaju iz stručnih škola nego iz gimnazija, fakulteti menjaju uslove upisa i tim kandidatima kasnije daju prednost.

Državna matura trebalo bi da zameni prijemne ispite i zato će ispitne zadatke i testove sastavljati zajedno srednjoškolski i univerzitetski profesori. Ipak, fakulteti imaju mogućnost da odrede uslove upisa. Nadležni napominju da će za upis na visoke škole strukovnih studija takođe važiti ista pravila, pa će i one imati mogućnost da odrede svoje uslove za upis.

Za trogodišnje profile završni ispit

Učenici trogodišnjih obrazovnih profila polažu državnu maturu već završni ispit, a on će prvi put biti sproveden u junu 2020. godine. NJihov ispit se, kao i do sada sastoji od jednog ili više praktičnih zadataka i tu neće biti značajnih promena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari