Država po ruskom modelu kontroliše medije i NVO 1Foto: FoNet Nenad Djordjevic

Zamišljen kao pomagalo javnosti u kontrolisanju države, Zakon o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja mogao bi da se pretvori u svoju suprotnost.

Nacrt izmena ovog zakona, koji se trenutno nalazi u fazi javne rasprave, predviđa da se pod njegovim zahvatom nađu mediji i organizacije civilnog društva koji bi morali da dostavljaju informacije o svom poslovanju, čime bi efektivno od kontrolora postali kontrolisani.

Grupa medija i nevladinih organizacija pokrenula je peticiju zahtevajući od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave da hitno uklone štetne odredbe Nacrta izmena zakona o slobodnom pristupu informacijama. U prvom redu, traži se uklanjanje odredbe koja svako „pravno ili fizičko lice koje obavlja delatnosti od opšteg interesa“ definiše kao organ javne vlasti.

– Ova odredba je jako opasna, pošto proširuje pojam organa javne vlasti na praktično sve subjekte koji se bave opštim interesom. To najpre uključuje udruženja građana i medije, pošto se i u Zakonu o udruženjima i u Zakonu o javnom informisanju i medijima kaže da se oni bave opštim interesom. Međutim, to može i šire da se definiše pa da kažemo da se i obućar ili pekar bave opštim interesom, što nas dovodi u apsurdnu situaciju da ne postoji niko ko se ne smatra organom javne vlasti – kaže za Danas Saša Gajin iz Centra za unapređenje pravnih studija, jedan od potpisnika peticije.

Gajin, inače koautor Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, ističe da je smisao ovog akta uspostavljanje kontrole onih koji vrše javnu vlast, kao i tokova javnog novca.

– U tom smislu, mediji i organizacije civilnog društva su već izložene kontroli kada se radi o trošenju sredstava iz javnih prihoda. Međutim, ove izmene bi pod kontrolu stavile sve subjekte koji žive u jednom društvu. Iskreno verujem da je došlo do greške ministarstva. Ne mogu da verujem da je nekome u demokratskom društvu palo na pamet da ubaci ovakvu odredbu – kaže Gajin, uz opasku da je nužno ovakvu formulaciju izbaciti iz nacrta izmena i pre okončanja javne rasprave.

Da se radi o grešci ministarstva nada se i Nedim Sejdinović, predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

– Ukoliko se ova odredba ne povuče, znaćemo da se radi o jasnoj nameri države da u maniru Rusije i nekih drugih nedemokratskih režima uspostavi kontrolu nad delovima društva koji nisu naklonjene vlastima – navodi Sejdinović. On dodaje da bi predložene izmene obesmislile Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i okrenule ga protiv medija i civilnog društva.

U Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave nisu želeli da govore o tome da li će sporne odredbe biti odstranjene iz nacrta izmena, ali su napomenuli da će sve sugestije razmotriti s pažnjom.

– Javna rasprava o nacrtu ovog zakona je u toku i raspisana je u cilju prikupljanja predloga, komentara i sugestija. Smatramo da je ovo važna faza izrade propisa sa čim u vezi pozivamo sve zainteresovane da nam dostave svoje sugestije i predloge za koje smatraju da će unaprediti zakonodavni okvir i ovu oblast. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave će s pažnjom razmotriti sve predloge i komentare, rečeno nam je u ministarstvu.

Podsetimo, odredba koja fizička i pravna lica koja obavljaju delatnosti od opšteg interesa definiše kao organe javne vlasti, nije jedina u Nacrtu izmena zakona o slobodnom pristupu informacijama koja je isprovocirala negativnu reakciju javnosti. Poverenik za informacije od javnog značaja, kao i Transparentnost Srbija kritikovali su odredbu koja predviđa da preduzeća u kojima država ima većinski udeo u osnivačkom kapitalu ili je većinski akcionar budu izuzeta od obaveze da javnosti dostavljaju tražene informacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari