Gojković: Samo dve žene na čelu ministarstva kulture Srbije od uvođenja višestranačja 1Foto: Ministarstvo kulture i informisanja

Da je ostvaren napredak u zastuljenosti žena u kulturu na rukovodećim mestima, ali da postoje bolne teme, kao što je nasilje nad ženama i posebno seksualno zlostavljanje, te da je važno da nastavimo borbu protiv predrasuda, stereotipa, kao i rad na potpunom suzbijanju rodne diskriminacije, istakla je potpredsednica Vlade i ministar kulture i informisanja Maja Gojković na otvaranju onlajn konferencije „Kultura je ženskog roda“, navodi se u saopštenju.

Ministarka kulture i informisanja je istakla da je cilj Konferencije, koja je okupila žene iz svih oblasti kutlure u Srbiji, da učini vidiljivijim žene u kulturi, pokaže da su one prisutne i da oblikuju naše savremene kulturne izraze i doprinose bogatstvu kulturnih sadržaja.

Gojković je rekla da sektor kulture može da bude pozitivan primer po zastupljenosti žena i ravnopravnosti, što ne znači da nema izazova i da pred nama nije još dosta posla.

„Žene čine veliki deo zaposlenih u institucijama kulture. U značajnom broju nalaze se na rukovodećim pozicijama, a sve ih je više i u upravnim i nadzornim odborima. Istraživanja pokazuju da najveći procenat žena radi u bibliotekama, a najmanji u pozorištima. Na rukovodećim pozicijama u ustanovama kulture i dalje je manje žena, ali ta razlika nije velika“, precizirala je ministarka kulture i informisanja, navodi se u saopštenju.

Gojković je napomenula da su žene najčešće direktori u bibliotekama i galerijama i dodala da joj je posebno zadovoljstvo što su se poslednjim imenovanjima, žene našle na čelu Muzeja savremene umetnosti, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i u upravnim i nadzornim odborima više ustanova.

Gojković je ukazala da istraživanja sprovedena u javnim ustanovama kulture pokazuju da se žene u kulturi osećaju ravnopravno sa muškarcima, kao i da je njihov položaj bolji od onog koje imaju žene koje rade u dominantno „muškim“ oblastima, te da u kulturi nema rodne diskriminacije.

„Nešto drugačija situacija je u pozorištima, gde glumice smatraju da su diskriminisane i literaturom koja se obrađuje i manjim brojem ženskih uloga, kao i po osnovu godina“, napomenula je, ističe se u saopštenju.

Gojković je ukazala da se žene u kulturi prilikom napredovanja suočavaju sa svim onim preprekama prisutnim svugde u svetu, a koje se tiču odluke o rađanju dece i ulogama koje žena ima u porodici i domaćinstvu. Opterećene tim ‘dvostrukim ulogama’, neretko idu linijom manjeg otpora i odustaju od daljeg napredovanja.

Gojković je pomenula Milicu Stojadinović Srpkinju, Nadeždu Petrović, Milenu Pavlović Barili, Mariju Magu Magazinović, Isidoru Sekulić i druge, kao samo neke od brojnih velikih žena srpske kulture kojima možemo da se ponosimo.

„One su svojim delom ne samo ostavile ogroman pečat u našoj kulturi, već i pomerale granice svoga vremena i promovisale emancipaciju žena. Nastojanjima da pokažu da kultura nije rezervisana samo za takozvani ‘jači pol’, dale su više nego dobar primer generacijama umetnica koje su dolazile posle njih“, podvukla je ministarka kulture i informisanja, objasnili su u saopštenju.

Gojković je istakla da je važno pomenuti i da su žene većinski deo publike kulturnih dešavanja. „To je najviše izraženo u posetama pozorišnim programima i muzejima, gde žene čine više od 60 odsto publike. Nežniji pol češće čita i posećuje biblioteke, te je tako tipičan konzument književnosti ‘mlada, visokoobrazovana žena, stanovnica gradskog područja’“, precizirala je ona.

„Ipak, i pored statističkih podataka koji daju relativno pozitivnu sliku, ne mogu a da ne primetim da su od povratka višestranačja u Srbiju 1990. godine, samo dve žene bile na čelu Ministarstva kulture“, primetila je Gojković, navodi se u saopštenju.

Gojković se osvrnula i na bolne teme, kao što je nasilje nad ženama i posebno seksualno zlostavljanje, što potvrđuju nedavne ispovesti glumica Milene Radulović, Ive Ilinčić i njihovih koleginica, kojima je prethodila ispovest Danijele Štajnfeld.

„Njihovi primeri potvrđuju globalni trend da su žene iz sveta kinematografije neretko žrtve seksualnog nasilja“, rekla je Gojković i kao primer navela američkog filmskog producenta Harvija Vajnstajna koji je pokrenuo talas ispovesti o seksualnom uznemiravanju i napadima holivudskih moćnika i drugih uticajnih ljudi.

“Zato je važno da ovo ne bude ‘tabu tema’ o kojoj se ćuti i šapuće, već glasno govori, kako bi ohrabrili sve žrtve da prijave nasilnike, jer je ono često praćeno manipulacijama, stvaranjem osećaja nesigurnosti, bezilzaznosti, stida i straha“, istakla je Gojković i istovremeno istakla važnost nastavka borbe protiv predrasuda, stereotipa, kao i rad na potpunom suzbijanju rodne diskriminacije, navedeno je u saopštenju.

Gojković je podsetila da Srbiji predstoji donošenje novog zakona o rodnoj ravnopravnosti, što će, po njenim rečima, biti prilika da se dodatno unapredi ta oblast i da pažnja mora biti usmerena i na položaj žena u kulturi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari