Identitet kao politički instrument 1

Centralno mesto u aktuelnim javnim debatama ima evropski identitet.

Debatu su „zapalile“ ogromne promene nakon kraja Hladnog rata, nestanka podele na dva suprotstavljena bloka, etnički konflikti, migracije, političko-socijalna kriza liberalnih društava, kao i masovno odbacivanje vrednosnih orijentacija na kojima su Evropa i svet građeni posle Drugog svetskog rata i nacizma. U porastu je interesovanje za pitanja državljanstva, etniciteta i pojma „biti građanin“. Politička upotreba kolektivnih identiteta ozbiljno utiče na živote ljudi i politike na kojima se grade društva. Mnogi teoretičari s pravom problematizuju i sam pojam kolektivnih identiteta, pre svega onih etničkih, koji su izrazito isključivi.

Helsinški odbor je pokrenuo seriju okruglih stolova na ovu temu pod nazivom „Mladi u eri postistine: evropski identitet i obrazovanje“. Na njima učestvuju intelektualci, pre svega mlađe generacije, aktivisti, predstavnici civilnog društva, ali i srednjoškolci i studenti. Cilj nam je da iz te otvorene debate, u kojoj se mogu čuti i polemički tonovi, proizađu autentični predlozi, koji će uticati na praktične politike i (ne)formalno obrazovanje mladih.

Naša ranija istraživanja i iskustva iz razgovora sa mladima pokazuju da su kolektivni identiteti važni za njih, te da krucijalnu ulogu u njihovoj izgradnji ima pripadnost etničkoj grupi i veri. Iako u evrointegracijama vide potencijal za, recimo, bolje školovanje ili ekonomski napredak, sporost ovog procesa i unutrašnja propaganda, okreću ih ka drugim međunarodnim faktorima. Mladi Srbi se okreću Rusiji i Putinu, Bošnjaci Turskoj i Erdoganu, a Mađari severnom susedu i Orbanu. Veliki uticaj na mlade ima i istorijski revizionizam, bez obzira kojoj etničkoj grupi pripadaju. Dovođenje u pitanje patrijarhalnih vrednosti, gotovo uvek, izaziva veoma burnu reakciju i otpor mladih.

Takve vrednosne orijentacije posledica su pre svega širenja lažnih vesti i dominantnih interpretacija i narativa u medijima, školi i porodici koji su osamdesetih ušli u javni prostor i postali dominantni ratnih devedesetih. Ovi narativi danas su podupreti i globalnim kontekstom.

Da li je narativ o evropskom identitetu u obrazovanju ključ promena i da li je dovoljno inkluzivan? Kad kažem evropski identitet, ne zagovaram evrocentrizam, posebno sada kada je u funkciji isključivanja iz socijalnog i ekonomskog života Evrope onih koji u nju dolaze sa različitih kontinenata i zemalja, ili onih koji ne pripadaju Evropskoj uniji. Evropski identitet u zemljama Balkana koje teže EU je politički instrument podrške integracionim procesima. To je i put prelaska iz jednodimenzionalnog nacionalističkog i ratnog identiteta u višedimenzionalni građanski identitet. Tokom debata pokazalo se i da će pitanja klasne svesti, socijalno-ekonomske pravde i jednakog pristupa obrazovanju dominirati budućim diskusijama.

Nije nam namera nametanje alternativnih interpretacije, već razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih u smislu prepoznavanja represivne društvene prakse i nametnutih kolektivnih identiteta koji isključuju druge, te kako da se tome suprotstave.

Publikacija „Evropski identitet i obrazovanje“ nastala iz serije ovih razgovora i debata biće uskoro objavljena u izdanju Helsinškog odbora. Time želimo da doprinesemo debati o evropskom identitetu i kreiranju novih evropskih politika koje bi efikasnije odgovarale na izazove. Osim izvoda iz rasprava publikacija sadrži i eseje: „Demokratija, pluralizam i ekstremizam“ (Vladimir Gligorov), „Šta znači biti građanin Evrope“ (Aleksandra Đurić Bosnić) i „Zapadni Balkan: Geopolitika nedovršenih država“ (Boris Varga). Knjiga i video-zapisi koji obuhvataju širi deo rasprave biće dostupni i na sajtu Helsinškog odbora.

Autorka je izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

Projekat “Mladi u eri postistine: Proširi vidike” realizuje se uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Mišljenja izrečena u ovim tekstovima isključivo su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Fondacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari