Istina o saradnicima i državnim zločinima ostaje blindirana u BIA 1Foto: Stanislav Milojković

Uprkos zahtevu Evropskog parlamenta ali i brojnih političkih organizacija u Srbiji, predsednik Aleksandar Vučić nema nameru da otvori tajna dosijea.

Govoreći o seriji Porodica, odnosno o hapšenju Slobodana Miloševića, Vučić je u intervjuu na Pinku rekao da ne bi da vadi sve što imamo u arhivama „jer to nije dobro za Srbiju“ pitajući „zašto uvek hoćemo da budemo najgori“ i „zašto iz nas svi izvuku ono što je najgore“. Nijedna vlast do sada nije imala volje da se suoči sa problemom tajnih dosijea, a izvesno je da to neće učiniti ni ova aktuelna.

Predsednik Odbora Narodne stranke za pravosuđe, advokat Borivoje Borović ocenjuje za Danas da je ta floskula, odnosno tvrdnja „da to nije baš dobro za Srbiju“ besmislena konstrukcija, jer bi pre svega za nas bilo dobro da se mnoge stvari raščiste.

– Ukoliko su ljudi iz policije za vreme poslednjih ratova činili zločine, ako su to činile neke specijalne jedinice, ukoliko su predsednici političkih partija koji su vodili dobrovoljačke grupe koje su činile zločine za to znali, pa su nakon toga izbegli lustraciju i ponovo nastupili na političku scenu Srbije, za srpski narod bi bilo korisno da to zna. Zalažem se za otvaranje dosijea da se jednom za svagda raščisti ko su u ovoj zemlji pravi političari a ko saradnici tajnih službi. Tajne službe se mešaju u politička kretanja, događaje, ubacuju ljude u političke stranke – ističe Borović. On dodaje da već 20 godina insistira na otvaranju dosijea da bi se utvrdilo i kako otrgnuta odeljenja policije i javne državne bezbednosti učestvuju u kriminalnim radnjama i u kakvom su kontaktu sa kriminalnim grupama. Naš sagovornik je imao uvid u sopstveni dosije, kada je to bilo moguće uredbom za vreme vladavine DOS-a, ali je ta uredba bila na snazi svega nekoliko meseci.

– Pročitao sam svoj dosije koji je vođen 10 godina pod rubrikom „unutrašnji neprijatelj“, to jest „poznati srpski ekstremista“, kako su me tamo oslovljavali. Važno je da se dosijea otvore zato što sam uočio da je veliki broj sudija i tužilaca bio u kontaktu sa tajnim službama, zatim novinari a posebno političari. Primetio sam da u vrhu političkih partija ima dosta njih koji sarađuje sa tajnim službama, a zatim sledi broj onih iz advokature. To sam posebno uočio kod policajaca koji su nakon petog oktobra kao diplomirani pravnici napuštali policiju i odlazili u advokaturu. Nastavili su da sarađuju sa tajnim službama čime su radili protiv svoji klijenata – kaže naš sagovornik. Borović dodaje da se to posebno moglo videti kada su neki od njih branili ljude u Hagu, ne radeći za svoje klijente, već za haško Tužilaštvo i svoj interes.

Istina o saradnicima i državnim zločinima ostaje blindirana u BIA 2
Foto: EPA/ SAŠA STANKOVIĆ

– U Hagu sam video da su svi potpredsednici jedne velike opozicione partije bili postavljani od strane službe. I listom su bili svedoci protiv naših okrivljenih u Hagu. Vrlo bi bilo korisno da se utvrdi koji šefovi političkih partija ili članovi vrha partija su bili „radnici“ tajnih službi. Nijedna vlast nema volju da se upusti u to iako EU na tome insistira sa puno razloga – zaključuje Borović.

Zamenik predsednika SPO Aleksandar Čotrić kaže za Danas da razume bojazan predsednika Vučića da bi otvaranje dosijea službi bezbednosti moglo da izazove podele među ljudima u Srbiji. S druge strane, dodaje, prednosti otvaranja dosijea su zadovoljenje pravde u odnosu na one koji su bili žrtve nezakonitog rada pripadnika službi, skidanje nepravednog žiga krivice s imena praćenih i proganjanih, doprinos reformi pravosuđa, pročišćavanje javne i političke scene od kompromitovanih kadrova, kažnjavanje onih koji su vršili zločine u ime službe, omogućavanje medijima i naučnicima da sagledaju i prouče period totalitarne i autoritarne vladavine i sprečavanje da se nedela tajnih službi u budućnosti ponove. Naš sagovornik ukazuje da su zemlje koje su otvorile dosijea, poput Nemačke, Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke, Bugarske i Rumunije, time podstakle razvoj demokratskog društva i zaštitu ljudskih prava.

– Direktor nemačkog instituta za čuvanje i proučavanje tajnih arhiva Štazija Roland Jan rekao mi je u Berlinu da „najbrži put Srbije u EU vodi preko otvaranja dosijea“. Predsednik Vučić je i sam bio praćen i prisluškivan i on je svestan koliko je bitno zaštiti ljude koji su bez zakonskog osnova represirani, te koliki je značaj da se iz službi udalje oni koji su zloupotrebljavali svoju moć. Zato sam optimista da će i u Srbiji biti donet zakon o otvaranju dosijea tajnih službi. Ne zato što to traži EU, nego zbog nas samih – smatra Čotrić.

Advokat Ivan Janković ocenjuje za naš list da nam za otvaranje dosijea ne treba zahtev evropskih institucija, podsećajući da obećanje da će oni biti otvoreni datira još iz vremena vladavine DOS-a nakon 2000. godine.

– Uredbom iz 2001. bilo je omogućeno da građani vide svoja dosijea, ali je posle dva meseca uredba ukinuta, navodno da bi se ta materija regulisala zakonom. Zakon nikad nije donet, što je onemogućilo i lustraciju. Zakon o lustraciji je donet ali nije mogao da se primenjuje bez preuzimanja Udbinih dosijea. I tako nismo dobili ni dosijea ni lustraciju – zaključuje Janković.

Štiplija: Potrebna istorijska distanca

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, ocenjuje za Danas da političke strukture u Srbiji nemaju volju za otvaranjem tajnih dosijea zbog toga što ne postoji dovoljna istorijska distanca, „a verujem da su neki ljudi i neke strukture još uvek aktuelni“.

– Član rezolucije EP koji pominje otvaranje arhiva jugoslovenskih tajnih službi se ponavlja iz rezolucije u rezoluciju više od pet godina. Verujem da svaka država odlučuje sama o ovim pitanjima, pa je s toga toliko mnogo modaliteta kod otvaranja arhiva tajnih službi koje su druge zemlje primenile – Nemačka, Češka, Rumunija… Takođe verujem da će se posle dovoljne istorijske distance arhivi tajnih službi otvoriti, što će siguran sam dovesti do novog pogleda na jugoslovensku istoriju, kao i na raspad zemlje – kaže Štiplija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari