Iz budžeta Zaječara 11 miliona dinara za naknade po osnovu ujeda pasa 1Foto: M. Veljković/ Arhiva

U 2018. godini na teritoriji grada Zaječara zabeleženo je 179 ujeda pasa, piše portal Glas Zaječara.

Iz budžeta grada izdvojeno je tačno 11.183.483. dinara za naknade po osnovu ujeda, piše Glas Zaječara.

Rešenje problema je: skloniti sa ulica pse „lutalice“, smestiti ih u azile, i nakon veterinarske obrade, udomljavati.

U proteklim godinama, u Zaječaru, ali i u Srbiji uopšte, zabeležen je porast broja ozleda nanetih od strane pasa bez vlasnika. Uzrok porasta broja registrovanih ozleda često se vezuje za početak uvođenja novčane naknade licima kojima su napušteni psi naneli ozlede, a u više navrata dokazivane su zloupotrebe u cilju pribavljanja nadoknade širom naše zemlje.

Iznos naknade štete za nastale povrede uzrokovane ujedom napuštenih pasa već godinama se na godišnjem nivou u Zaječaru kreće između 10 i 12 miliona dinara, o čemu svedoči i činjenica da je u periodu od 2013 – 2016. godine iz budžeta za ove namene izdvojeno 46 miliona dinara.

Deceniju ranije zabeleženo je 197 ujeda, a broj napuštenih pasa i tada se kretao u istim okvirima kao i danas: između 1.200 i 2.000 napuštenih životinja na teritoriji grada.

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje „Timok“ do uvođenja nadoknade licima koje su ozledile životinje prijavljivan je značajno manji broj ujeda, nakon uvođenja naknade usledila je „epidemija“.

„Antirabična stanica (AR) u Zavodu za javno zdravlje „Timok“ Zaječar je već nekoliko godina unazad svedok „epidemije „ ozleda od pasa bez vlasnika. Ta „ epidemija“ je počela od dana kada su opštine uvele novčanu nadoknadu licima koje su ozledile životinje, pre svega psi bez vlasnika, sa njihove teritorije. Od tada se u AR stanicu svakodnevno javlja i po desetak lica koja traže izveštaj epidemiologa. Do tada smo registrovali mali broj lica koja je ozledila životinja bez vlasnika, najčešće pas, u naseljenom mestu. Uglavnom su se javljala lica ili nakon povreda većeg obima, ili nakon što je ozledu nanela divlja životinja u slobodnoj prirodi.“

Iako se iz godine u godinu beleži više od stotinu ujeda, i ujedi predstavljaju ozbiljan problem javnog zdravlja, razloga za strah od besnila, zahvaljujući primeni mera za suzbijanje istog, nema.

„Zahvaljujući vakcinaciji divnjih životinja koja se sprovodi na teritoriji Srbije već sedam godina, nemamo više problema sa besnilom među divljim životinjama u slobodnoj prirodi. Potvrdu ove tvrdnje svake godine kontrolišu veterinari izlovom reprezentativnog broja životinja za svaki region Srbije – nema laboratorijski potvrđenog besnila. Ako nema besnila među divljim životinjama u slobodnoj prirodi, onda ga nema ni među domaćim životinjama – nema kod da im prenese ujedom besnilo. Dakle, Srbija nema više problem sa besnilom među životinjama. Zato opštine koje nisu rešile problem pasa bez vlasnika, imaju problem sa „epidemijom“ ozleda od životinja bez vlasnika koji nanose ozlede u naseljenim mestima, odnosno zahtevima za novčanu nalknadu. Prema podacima koje smo dobili od opština, radi se o milionskim iznosima za svaku godinu. Rešenje problema je: skloniti sa ulica pse „lutalice“, smestiti ih u azile, i nakon veterinarske obrade, udomljavati.“ – poručuju iz Zavoda za javno zdravlje „Timok“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari