Jedan automobil na hiljadu stanovnika u Jugoslaviji 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Svaki mart na Beogradskom sajmu u znaku je međunarodnog sajma automobila, a jedna od decenijama najvećih sajamskih smotri u Beogradu zapravo je zaživela baš na današnji dan 1938. godine.

Prvi međunarodni sajam automobila Vreme je 5. marta 1938. najavilo intervjuom sa Lazarom L. Milićevićem, predsednikom Udruženja trgovaca automobilima, koji je rekao da će nemačka automobilska industrija biti jedna od najzastupljenijih što je i logično jer je upravo Nemačka “prvi potrošač i prvi uvoznik”.

On dalje priča o velikom značaju koji sajam ima za državu koja u tom trenutku ne može baš da se podiči sjajnim rezultatima u ovoj oblasti.

Jedan automobil na hiljadu stanovnika u Jugoslaviji 2– Moram reći da smo mi, nažalost, po prometu još uvek među psolednjim evropskim zemljama. Tako, na primer, dok susedna Austrija sa šest miliona stanovnika ima 45.000 automobila, Čehoslovačka sa istim brojem stanovnika kao i mi raspolaže sa 125.000 automobila u prometu, dotle Jugoslavija ima 15.000 automobila. Jedan automobil na hiljadu stanovnika – kaže Milićević u razgovoru za Vreme, dodajući da u tom pogledu zaostajemo ne samo za evropskim, već i nekim “južnoafričkim državicama”.

Međutim, brojne olakšice poput sniženje carinske tarife i ukidanja takse na luksuz na putnička kola dovele su do toga da se situacija u Jugoslaviji popravlja te je, kako piše Vreme, godinu ranije uvezeno ukupno 3.500 automobila.

– Od ovog broja iz Nemačke je uvezeno 2.300 automobila, a 1.200 iz svih ostalih zemalja – ističe Vreme.

Sagovornik Vremena gospodin Milićević kao otežavajuću okolnost za dalji brži razvoj autmobilizma u zemlji ističe i to što je Jugoslavija tada jedina zemlja u svetu gde se automobili ne mogu prodavati na otplatu, nego samo za gotovo.

– Oseća se zbog toga potreba da se i kod nas, kao što to postoji u drugim državama stvori jedna banka, jedan novčani zavod koji bi kreditirao kupce automobila – piše Vreme u izdanju od 5. marta. Osim toga, ovaj list se bavio i to na nekoliko udarnih strana pretresom budžeta najpre poljoprivrednog, potom i vojnog, ali i novinama u Zemunskoj pošti.

Naime, upravnik te pošte Živojin Kovačević rešio je da uz pomoć stare naprave još iz prethodnog rata meri koračaje svojim pismonošama, kako bi što pravilnije rasporedio reone među njima. Izmereno je da je jedan od njih tokom posla prešao čak 43.000 koraka.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Jedan automobil na hiljadu stanovnika u Jugoslaviji 3Cela naslovna strana Pravde 5. marta posvećena je poseti engleskog ambasadora Hendersona Hitleru. Bio je to prvi susret jednog engleskog zvaničnika sa Hitlerom posle leta 1937. kada mu je u poseti bio lord Halifaks. Pravda piše i o velikoj poplavi u Kaliforniji koja je odnela 144 života, ali prenosi i vest Dejli mejla sa Gibraltara da general Franko priprema novu ofanzivu na Madrid.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari