Kako visoke temperature utiču na zagađenje vazduha u Beogradu? 1Foto: Beta/Dragan Gojić

Rekordno topao april 2018. godine je skoro pa zaboravljen, ipak stanovnici regiona su svedoci najverovatnije još jednog klimatskog rekorda.

Oktobar 2019. godine karakteriše „miholjsko leto” koje po dnevnim temperaturama dostiže vrednosti temperatura koje su karakteristične za jul i avgust. Ipak, noćne temperature se spuštaju dovoljno nisko da zahtevaju bar još jedan sloj odeće u ranim jutarnjim časovima i podsećaju nas da se vremenske prilike približavaju hladnijem delu godine.

Po dosadašnjim izmerenim podacima i prognozi koja nas očekuje naredne nedelje, vrlo je verovatno da će srednja temperatura za oktobar 2019. godine biti skoro pet stepeni iznad proseka za klimatski period 1961-1990. U takmičenju za prvo mesto ostala je još jedino 1966. godina, ali raspon mogućih temperatura koje se prognoziraju za narednih nekoliko dana pokazuju da oktobar 2019. ima dobru šansu za prvo mesto. Koji rezultat će biti na finišu, ostaje da se vidi.

Neki rekordi su već pali

Specijalan dan za pamćenje je 21. oktobar koji je po izjavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) najtopliji za ovaj datum od kada postoje zabeležena merenja. Rekord je prevazišao onaj iz 1926. godine. Posle ovoga došao je još jedan dan za pamćenje – 23. oktobar 2019. godine, kada je izmerena najviša dnevna temperatura bila preko 29°C i postala najviša izmerena temperatura ikada za ovaj datum. Temperatura je bila čak oko 10°C viša od proseka za ovaj datum.

Kako visoke temperature utiču na zagađenje vazduha u Beogradu? 2
Foto: Beta/Dragan Gojić

Ovako visoka temperatura je karakteristika za ceo region, a ne samo za našu zemlju. Po definiciji Svetske meteorološke organizacije, dan u kome je temperatura prevazišla 30°C se zove tropski dan, što znači da je manje od jednog stepena na mernoj stanici bilo potrebno da ovaj dan sa kraja oktobra bude prozvan kao tropski dan, piše portal Klima101.rs.

Pored visokih temperatura vladaju i suša i visoka zagađenost vazduha

Pored visokih temperatura u Beogradu je poslednjih dana i veoma zagađen vazduh. Ovo je takođe posledica vremenskih prilika, jer je velika stabilnost atmosfere, što znači da se donji slojevi vazduha ne mešaju sa višim čistijim slojevima vazduha i nema vetra dovoljne jačine koji bi provetrio zagađene sredine. Razlog za to je što se već duže od 10 dana nad našim regionom nalazi anticiklon (polje visokog pritiska) za koje je karakteristično toplo vreme, uglavnom bez oblačnosti, praćeno malim brzinama vetra.

Iako visoke temperature dobijaju većinu pažnje, nedostatak padavina je još jedan vremenski fenomen koje nam donosi miholjsko leto. Suša je zastupljena u oblastima južnog Banata i Srema, nizijskim oblastima centralne i južne Srbije i traje već najmanje dva meseca. Ektremno jaka suša je u oblasti Čuprije, Kraljeva, i Kruševca. Informacije o suši na teritoriji Srbije redovno izdaje RHMZ.

Kad se sve sabere miholjsko leto nije baš sjajna vest

Ovakve vremenske anomalije, koje zbog produženog lepog vremena raduju mnoge stanovnike našeg regiona, mogu izazvati značajne poremećaje u poljoprivredi i prirodnim ekosistemima. Za sejanje ozimih uzeva nema dovoljno vlage, visoke temperature sprečavaju pripremu biljnih kultura za zimski period, povećava se rizik od nagle pojave mraza, itd.
Takođe, hronični bolesnici mogu imati poteškoća zbog velikih promena temperature u toku dana, koje mogu biti veće i od 20°C.Ono što je takođe važno naglasiti je da se ovoliko toplo vreme u ovom delu godine takođe smatra toplotnim talasom i predstavlja jedan od temperaturnih ekstrema kojih će biti sve više u budućnosti ukoliko se ne zaustavi sagorevanje fosilnih goriva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari