
Ona je za Radio Beograd rekla da će novim zakonom biti povezana ne samo prava iz oblasti dečje, boračke i zaštite osobe sa invalidetetom, unutar resornog ministarstva, već i sa svim drugim bazama od Centralnog registra stanovništva, Ministarstva unutrašnjih poslova, PIO fonda, Nacionalne službe za zapošljavanje, Poreske uprave i Geodetskog zavoda.
Kisić Tepavčević je objasnila da će primena Zakona o socijalnim kartama „omogućiti pravedniju raspodelu novca za socijalno najugroženije grupe i uspostaviti bolju kontrolu socijalnih davanja“.
Uvođenjem jedinstvenog registra socijalne karte, navela je, građani više neće morati da idu od šaltera do šaltera i „sve će moći da završe sa matičnim brojem i inicijalnim zahtevom na jednom mestu“.
Registar socijalne karte obuhvatiće građane koji već koriste socijalnu zaštitu, one čiji su zahtevi u proceduri, kao i građane koji su bilo kada podneli zahtev, ali su odbijeni, navela je Kisić Tepavčević.
Ako istraživanja pokažu da je neka grupa posebno ugrožena, naglasila je, „moguće je povući te podatke iz Centralnog registra stanovništva u bazu i pružiti pomoć tim najugroženijim kategorijama, a da je oni nisu sami tražili“.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.