Koštunica se nadao da će SR Jugoslavija ući u EU 1Foto: Danas Online / Arhiva

Po povratku iz Strazbura predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica je izjavio da je Evropskom parlamentu predložio Ugovor o pridruživanju, pisao je Danas pre 20 godina.

Kako je govorio, tada je postojalo interesovanje za prijem SRJ u Evropsku Uniju, ali bi taj proces dugo trajao.

„Predsednik Vojislav Koštunica juče je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu rekao da za Saveznu Republiku Jugoslaviju ne postoji preči spoljnopolitički cilj od svekolikog približavanja porodici nacija koje tvore Evropsku uniju, a onda stupanja u nju“ – preneo je naš list.

Koštunica je istakao da je na tom putu Kosovo sigurno najteži problem.

„Mi polazimo od činjenice da Rezolucija UN 1244 pruža mogućnost da se intenziviraju mnogi važni humanitarni i demokratski procesi“ – rekao je tom prilikom predsednik SRJ.

On je naveo da ne vidi nijedan valjani razlog zašto Albanci i muslimani koji žive u SRJ ne bi bili integrativni faktor u zemlji.

„Biće nam neophodna pomoć Evrope u utvrđivanju i saniranju velikih ekoloških problema izazvanih bombardovanjem projektilima sa osiromašenim uranijumom“ – izjavio je Koštunica.

SR Jugoslavija nije dugo potrajala nakon pomenutog govora Vojislava Koštunice, a nije se proslavila ni njena naslednica – državna zajednica Srbije i Crne Gore.

Sličnu sudbinu bi danas Evropskoj uniji poželeli evroskeptici, posebno nakon istupanja Velike Britanije posle gotovo pola veka članstva. Ovaj veliki udarac za ideju ujedinjene Evrope ponovo je pokrenuo pitanja svrhe i budućnosti postojanja EU.

Države koje su nastale iz nekadašnje SR Jugoslavije, i dalje putuju dugim stazama ka članstvu u ovoj zajednici iskovanoj sredinom 20. veka u posleratnoj Evropi.

Crna Gora je krajem 2010. dobila status kandidata, a pregovore o pristupu započela 2012. godine.

Srbija je status kandidata dobila 2012. a pregovore otvorila dve godine kasnije. Mediji su prenosili različite izjave o procenama koje godine bi pristup bio okončan, a zatim rokovi iz raznih razloga produživani i odlagani. Prema nekim očekivanjima, to bi se moglo desiti 2025. godine.

Međutim, kao što je Koštunica primetio u SR Jugoslaviji, da bi Srbija ostvarila svoje namere mora rešiti status Kosova i Metohije, čiji su politički predstavnici 2008. godine jednostrano doneli Deklaraciju o nezavisnosti.

Kosovo sa zvezdicom EU danas prepoznaje kao potencijalnog kandidata za članstvo. Međutim, status je neophodno pravno regulisati, iako nezavisnost prepoznaje većina zemalja EU, sa izuzetkom Španije, Slovačke, Kipra, Rumunije i Grčke.

Izradu sadržaja podržala Ambasada SAD u okviru projekta “Digitalizacija arhive Danasa”. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari