Ljubljana se navikava na proju 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

List Pravda na današnji dan pre 80. godina piše o postepenom navikavanju Ljubljane na proju, a list Vreme piše o večeri opere, drame, baleta i narodnih pesama.

List Pravda na svojim stranicama donosi tekst o Sloveniji, u kojoj, od kada je krenula prodaja brašna i hleba na karte, njen glavni grad počinje da se navikava na proju.

Vesti iz prošlosti
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

U Ljubljani je osnovan Banovinski ured za prehranu stanovništva pod nazivom „Prevod“.

On je vrlo brzo u svim mestima osnovao mesne odbore koje će stanovništvu izdavati objave za kupovinu određene količine hleba i brašna.

„Prevod“ je ubrzo držao celi monopol u prodaji belog brašna, a trgovci su sve rezerve koje bi samostalno pribavili, morali da prijave, a zatim i puste u prodaju na osnovu karata.

Trajanje karte je ograničeno na mesec dana i one su podeljene u tri dela: za odrasle, decu i najmlađe.

Veliki broj stanovništva je na početku meseca dobilo svoje karte, te je grad kao što je Ljubljana već bio pripremljen na uvođenje karata za hleb. Na samom početku dešavale su se zanimljive situacije. Neki trgovci su uveliko prijavljivali svoje rezerve, dok su neki odlučili da se opuste.

Kako je u Ljubljani gostioničarski život visoko razvijen, velika većina je mislila da ne moraju da brinu za karte, jer će jesti u gostionici.

„Prevod“ je mislio i na to, te je postavio pravila za svaku gostionicu, koja mora prijaviti približnu količinu potrebnog hleba, ali i taj hleb mora izdati na karte. U slučaju da gost nema kartu, može doneti svoj hleb ili se poslužiti kukurniznim hlebom.

Ljubljanci nisu bili veliki ljubitelji proje, ali se navikavaju. Krenuli su i sa propagandom o njenim velikim zdravstvenim preimućstvima.

Stanovništvo se uveliko naviklo na karte, dok pekari moraju da nauče da bolje peku kukuruzni hleb.

Srbi, u razgovoru sa Slovencima, često pričaju o tome kako su se „podigli na proji“, ali i da su preko proje stvorili Jugoslaviju i slobodu.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme piše o večeri drame, baleta i narodnih pesama u sali Kolarčevog narodnog univerziteta.

Ovaj događaj posvećen je slepom pevaču g. Rudolfu Žabeku, pod pokroviteljstvom Udruženja glumaca Kraljevine Jugoslavije i kralja Petra II.

Vesti iz prošlosti
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

Shvativši humani cilj ove večeri, dosta priređivača iz oblasti opere, drame, baleta, ali i interpretatora narodnih pesama, odazvalo se kako bi doprineli svojom umetnošću, ovom velikom događaju.

Program večeri je podeljen na dva dela, gde je prvi posvećen Narodnom pozorištu, a drugi radio stanici.

Žanka Stokić i Dušan Radenković su neki od glumaca koje veličaju prvi deo ovog događaja; Anita Meze i Janja Vasiljeva, operskim nastupom i baletskim performansom doprinose ovom humanitarnom događaju.

U okviru radija, nastupa poznati Havajski radio kvartet, gde će radio pevači imati priliku da svoje vokalne sposobnosti prikažu, a publika šansu da uživa u glasovima takozvanih „radio nada“.

Više o tome možete čitati na sajtu Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1941. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari