Članovi nemačkog parlamenta sukobili su se sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel povodom kontrole nad politikom koju zvanični Berlin sprovodi u EU. Parlamentarci su zapretili „pojačanim“ nadzorom položaja nemačkih ministara u Briselu, ukoliko oni nastave da ignorišu interese parlamenta.

Članovi nemačkog parlamenta sukobili su se sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel povodom kontrole nad politikom koju zvanični Berlin sprovodi u EU. Parlamentarci su zapretili „pojačanim“ nadzorom položaja nemačkih ministara u Briselu, ukoliko oni nastave da ignorišu interese parlamenta. Zvanični Berlin se, odmah nakon preuzimanja šestomesečnog predsedavanja Savetu EU, sukobio sa Nemačkim parlamentarnim komitetom za poslove u okviru EU povodom toga koliku slobodu treba da imaju nemački ministri tokom postizanja kompromisa sa kolegama iz EU.
Sukob je usledio nakon sastanka ministara pravde EU koji je održan 5. decembra, kada je nemačka ministarka Brigita Zipres pristala na predlog o formiranju nove Agencije za osnovna prava u EU – uprkos ranijim obećanjima koja je vlada dala parlamentarcima da će zauzeti „veoma ograničenu poziciju“ u skladu sa dubokim skepticizmom parlamenta povodom formiranja novog tela. Parlamentarci raznih političkih frakcija Savezne Republike Nemačke gledaju na Agenciju za osnovna prava EU, u njenoj dogovorenoj formi, kao na birokratsku agenciju sa velikim brojem pretpostavljenih, koja vređa sposobnosti Saveta Evrope za nadzor ljudskih prava. Zvaničnici parlamenta su svoj stav jasno izneli Angeli Merkel uoči samita lidera zemalja članica EU u junu.
Pismo koje je Matias Visman, šef Komiteta za parlamentarne poslove u EU i član partije Angele Merkel uputio kancelarki 22. decembra, izražava nezadovoljstvo njegovih kolega, članova Komiteta. U pismu je naglašeno da će Parlament ubuduće obavezati nemačke ministre formalnim mandatima na sastancima zemalja članica EU, ukoliko vlada nastavi da ignoriše interese parlamentaraca. „Treba li Komitet, tokom odlučujućih satanaka na evropskom nivou, da otkrije da nemačka vlada nije poštovala interese Parlamenta. Ova procedura mora biti kritički razmotrena“, stoji u pismu.
Kancelarija Angele Merkel još uvek nije uputila odgovor na pomenuto pismo, ali je zvaničnik nemačke vlade izjavio da su odnosi između parlamenta i vlade „nedavno ponovno sređeni“, ukazujući na sporazum koji su dve institucije postigle u septembru 2006. Taj dogovor obavezuje nemačke ministre da se čvrsto drže zakonskih „stavova“, koje su poslanici zauzeli pre sastanaka u okviru EU, ali zvanični Berlin zadržava pravo da promeni smer u slučaju „važnih spoljnopolitičkih odluka ili integracionih razloga EU“. „Nema razloga za donošenje novih pravila“, izjavio je neimenovani zvaničnik karakterišući pitanje o formiranju Agencije za ljudska prava kao „specifičan“ slučaj.
Liberalni zvaničnik Markus Loening izjavio je da bi parlament trebalo „dosledno da koristi svoje mogućnosti za uticaj na vladu i često donosi direktive o tome kako bi vlada trebalo da pregovara“. Drugi poslanici smatraju da bi ministrima, koji pregovaraju u Briselu, trebalo omogućiti više prostora. Bivši ministar za saobraćaj i socijaldemokrata Kurt Bodeving je rekao: „Tokom sastanaka u okviru Saveta Evrope, a ovo govorim iz ličnog iskustva kao ministra, često je u pitanju postizanje kompromisa.“ Nemački parlament je nedavno otvorio svoju kancelariju u Briselu kako bi bliže nadgledao zakonodavstvo EU, tako prateći inicijative parlamenata drugih zemalja koji imaju dugu tradiciju ozbiljnog nadgledanja dogovora koji se postižu u Briselu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari