Negovateljice u Crnoj Travi stižu i do najudaljenijih korisnika 1Jelena Veselinović jedna od 11 negovateljica u Crnoj Travi: Do starijih i po zavejanom putu Foto: Udruženje "Osmeh"

Prema starosnoj strukturi stanovništva Crna Trava je najstarija opština u Evropi. Cela opština danas broji oko 1.200 stanovnika, od kojih 70 odsto (oko 850) čine lica starija od 65 godina. Crna Trava spada u najrazuđenije i najsiromašnije opštine, a najteže je onima koji žive sami, udaljeni, u seoskim sredinama.

Kako smo saznali uslugu „Pomoć u kući“ koristi više od 120 najstarijih stanovnika Crne Trave. Za pružanje ove usluge iz budžeta opštine ove godine izdvojeno je 6,7 miliona dinara udruženju građana Centar za edukaciju „Osmeh“.

„Imamo 11 negovateljica koje brinu o najstarijim sugrađanima, a stručnu podršku pruža im Jelena Stanković, master psihologije. Da bi stigle i do najudaljenijih sela pomaže im vozač Perica Nikolić, inače otac četvoro dece. Nekada put nije sjajan, zime ovde traju četiri do pet meseci. Često su putevi zavejani, a vozilo dosta staro. Trudimo se da i u tim okolnostima naši najstariji ne trpe“, priča za Danas sekretar udruženja građana Centar za edukaciju „Osmeh“ Predrag Padulović.

Negovateljice u Crnoj Travi stižu i do najudaljenijih korisnika 2
Vozač Perica Nikolić uklanja prepreke na putu Foto: Udruženje „Osmeh“

On kaže da im je potrebno još više negovateljica i gerontodomaćica, ali da opština nema dovoljno novca za finansiranje, a da su „za donatore nevidljivi“.

Zbog novonastale situacije usled pandemije korona virusa, gerontodomaćicama i negovateljicama ograničen je pristup korisnicima, te hranu, lekove i druge potrepštine mogu da im donesu samo do praga.

„Nema pripreme obroka u domu korisnika, kontakti su svedeni na minimum kako bi se zaštitili stariji. Uglavnom su to pokretna lica koja mogu da pokupe šta im negovateljice donesu, dok se za one teže pokretne donosi već pripremljena hrana. Nepokretni su smešteni u domove ili su kod srodnika“, navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima stariji ljudi više biraju da ostanu u svom domu, jer to smatraju svojim prirodnim okruženjem, uprkos nekad lošim uslovima.

„Jednostavno su navikli na svoj dom. Zato im tu treba i omogućiti da imaju svaku pomoć i sve ono što im je potrebno. Neki od njih odu da prezime kod dece ili srodnika pa se opet vrate u selo“ dodaje naš sagovornik.

Negovateljice u Crnoj Travi stižu i do najudaljenijih korisnika 3
Starije žene iz Crne Trave

Radulović dodaje da tokom celokupnog trajanja vanrednog stanja nije bilo zaraženih korisnika niti zaposlenih, ali da je korona bila potvrđena kod lica koja su došla u Crnu Travu u toku pandemije.

Mapirane opštine

Da je potrebna veća pomoć volontera i privrede u mestima gde je više starijih istakli su tokom vanrednog stanja i iz NALED-a, gde su napravili mapu gradova i opština kojima je ta pomoć najpotrebnija. Upravo su Crnu Travu i Gadžin Han izdvojili kao mesta u kojima je mnogo više starijih i onih koji žive sami.

„Crna Trava i Gadžin Han izdvajaju se kako po odnosu broja lica starijih od 65 i mlađih od 25 godina, tako i po učešću jednočlanih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava. Zato je u ovim lokalnim samoupravama potrebno osmisliti način dostave osnovnih životnih sredstava“, naveli su tada iz NALED-a.

Takođe su mapirali opštine i po tome gde je najveći udeo jednočlanih ili staračkih domaćinstava. Pa su tako pored Beograda, Novog Sada i Niša izdvojili i sledeće lokalne samouprave: Subotica, Kragujevac i Zrenjanin sa preko 10.000 jednočlanih domaćinstava.

Zaštitnik građana: Naročito izraženi problemi u ruralnim krajevima

I Zaštitnik građana u godišnjem izveštaju za 2019. godinu navodi da je i dalje prisutno nepostojanje usluga i servisa podrške namenjene starijim ljudima.

„Naročito nedostaju usluge pomoći u kući koje su često neophodne ovoj populaciji, imajući u vidu da neretko stariji žive sami i nemaju srodnike da brinu o njima“, navodi se u izveštaju.

Ovi problemi su, kako tvrdi Zaštitnik građana, naročito izraženi u ruralnim krajevima u kojima su u posebno teškom položaju starije žene koje žive u samačkim domaćinstvima.

„Starije žene u ruralnim sredinama koje žive u porodicama su najčešće zavisne od drugih članova porodice u ostvarivanju svojih potreba, s obzirom da najčešće nemaju svojinska prava na nepokretnoj i pokretnoj imovini, prihode, niti je njihov pristup uslugama u zajednici adekvatno obezbeđen u mestima u kojima nisu uspostavljene saobraćajne i strukture javnog prevoza“, tvrdi se u godišnjem izveštaju Zaštitnika građana.

Iz Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nismo dobili odgovore na pitanja koliko u Srbiji nedostaje gerontodomaćica, kakve su potrebe za tom vrstom usluge, kao ni da li ministarstvo može nešto da uradi po pitanju širenja mreže podrške i servisa starijima. Odgovorili su samo da uslugu „pomoć u kući“ pruža grad, te da je to u nadležnosti lokalnih samouprava.

Stoga, da li će i koju uslugu najstariji sugrađani dobiti zavisi umnogome od kase u opštinskom budžetu i odluke gradskih čelnika da li su među prioritetima.

U Beogradu više od 600 gerontodomaćica

Najviše gerontodomaćica ima u Beogradu, gde je prema podacima NALED-a i najviše starijih od 65 godina. Prema javnim podacima Gerontološkog centra Beograd angažovano je 619 gerontodomaćica i 24 organizatora pomoći u kući. Usluge „Pomoć u kući“ gerontodomaćice pružaju za više od 2.500 korisnika na 14 beogradskih opština (Vračar, Savski venac, Zvezdara, Čukarica, Stari grad, Palilula, Novi Beograd, Voždovac, Rakovica, Zemun, Mladenovac, Sopot, Obrenovac i Lazarevac).

Šta sve rade gerontodomaćice

Aktivnosti gerontodomaćice sastoje se od toga da pomognu korisniku u obezbeđivanju ishrane, održavanju lične higijene i higijene stana, da pomognu u zagrevanju prostorija, u zadovoljavanju socijalnih, kulturno-zabavnih i drugih potreba, kao i različitih vrsta usluga, poput nabavke lekova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari