Odakle je poslat prvi telegrafski poljubac? 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Prvi telegrafski poljubac poslat je, pre tačno osamdeset godina, u Americi javlja Pravda, dok Vreme izveštava o ženidbenoj lutriji na kubanskom ostrvu koja je u brak spojila stotine parova.

Odakle je poslat prvi telegrafski poljubac? 2Ženidbena lutrija ustanovljena je „ovih dana“ u Havani, izveštava Vreme. Naime, ustanovljeno je da ima mnogo mladog sveta na Kubi koji želi da stupi u brak ali ne može da nađe partnera. A kako navodi ovaj list, lutrija se igra pomorandžama.

„Svaka se pomorandža preseče na drugi način. Mladić izvuče jednu polovinu, devojka koja izvuče drugu polovinu postaje mu automatski verenica. Do sada je na ovaj način, iako je ženidbena lutrija ustanovljena tek pre nekoliko nedelja, sklopljeno preko stotinu brakova,“ piše Vreme.

Milioner iz Londona Džon Smit verovatno je jedini čovek na svetu, ili bar na britanskom ostrvu, koji ima pet majki, a kako prenosi ovaj list, sa svima se lepo slaže. Njegov otac ženio se pet puta i to za kratko vreme, a umro je mlad, u 46. godini, pa su sve njegove bivše žene i udovica ostale u dobrim odnosima.

„Što je najinteresantnije neke od njegovih maćeha se vrlo dobro slažu i on ih s vremena na vreme obilazi sve. Pre mesec dana vratio se sa puta iz Amerike gde je obišao svoju majku dva,“ navodi se u tekstu i dodaje da su „Njegove majke iz svih krajeva sveta. Njegova prava mati je Engleskinja, a maćehe su Amerikanka, Španjolka, Ruskinja i Irkinja.“

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Odakle je poslat prvi telegrafski poljubac? 3Prvi telegrafski poljubac poslat je juče iz Njujorka u Čikago, prenosi Pravda. Jedna verena Njujorčanka poljubac je poslala svom izabraniku.

„Devojka je karminisanim usnama utisnula poljubac na formular telegrama i predala otisak poljupca činovniku na belinogramu. Pošto je platila taksu činovnik je smatrao da nema prepreke da pošalje ovakvu sliku na naznačenu adresu,“ navodi Pravda.

Priču o neobičnom strancu koji je rešio da život osnuje u Leskovcu daleko od svoje azijske države donosi Pravda. Prema pisanju ovog lista, jedan milioner iz Azije, vlasnik industrije svile i velikih plantaža pamuka „sada“ živi u Leskovcu i to sirotinjskim životom. Ovaj Sirijac, piše Pravda, čita Sveto pismo i vodi parnice od milionske vrednosti.

„Zanimljiva je i možda jedinsvena na svetu, istorija Luiza Galeba. Ovaj neobični milioner već dve decenije potuca se leskovačkim ulicama, gladuje a kao puki siromah stanuje u jednoj mračnoj sobici samo da bi vodio parnice,“ objašnjavaju Leskovčani.

Ovaj sirijski posednik, poreklom iz Bikfaje, vodi sudske sporove o imovini u zavičaju. I dok čeka odluku sirijskog suda vreme u Leskovcu provodi isposničkim životom. I tako već dvadeset godina.

„Čudan je to čovek, kažu. Već deset godina kako živi u prljavoj i mračnoj sobici. Spava na razboju, jede u nekoliko dana jedanput. Često dobija pisma i pozive od suda. Priča se da negde u Aziji ima ogromnu imovinu, a ovde, evo vidite, kakav izgleda“ piše Pravda.

Vančanje na dnu mora još jedna je od senzacionalnih vesti iz dela za razonodu lista Pravda pre tačno osamdeset godina. Na obali Tihog okeana, u blizini varošice Pagetfund, mladenci su krenuli na morsko dno kako bi stupili u brak. Gnjuračka odela pored njih obukao je i sveštenik protestantske crkve, a sam čin venčanja obavljen je po svim običajima te crkve.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari