Poverenik pozdravio stav Perući i Voltera o zaštiti podataka o ličnosti za vreme pandemije 1Foto: Beta/Milan Obradović

 Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović pozdravio je danas saopštenje predsedavajuće Komiteta Konvencije 108 Alesandre Perući i komesara za zaštitu podataka Saveta Evrope Žan-Filip Voltera, koje se odnosi na primenu mera tokom pandemije korona virusa, preneo je kabinet Poverenika.

Perući i Volter su istakli da zbog primene određenih mera za vreme pandemije korona virusa, države moraju da obrate pažnju na to koliko te mere predstavljaju pretnju po demokratiju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući i prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti.

U saopštenju Poverenika piše da su Perući i Volter naveli da je potrebno obratiti posebnu pažnju na obradu podataka u vezi sa zdravljem stanovništva, obradu podataka velikih razmera, obradu podataka od strane poslodavaca, na mobilne podatke, kao i obradu podataka u obrazovnim sistemima.

Preporuka Komiteta ministara zemalja EU o zdravstvenim podacima, koja uređuje razmenu podataka o ličnosti između zdravstvenih radnika, kao i između zdravstvenog i drugih sektora, ukazuje da je potrebno izbegavati objavljivanje osetljivih podataka o ličnosti (npr. zdravstvenih podataka) i sugeriše se da se ova radnja obrade vrši samo ako su obezbeđene posebne, dodatne tehničke i organizacione mere zaštite.

Imajući u vidu da se formiraju masovne baza podataka o ličnosti, koristeći tehnologije poput „Big Data“ i veštačke inteligencije, kao i da, imajući u vidu da je prilikom obrade podataka potrebno poštovati ljudsko dostojanstvo, Komitet Konvencije 108 izradio je Smernice za obradu podataka u kontekstu Big Data i veštačke inteligencije.

Poslodavci bi trebalo da obrađuju samo one podatke o ličnosti koji su neophodni za identifikaciju potencijalno obolelih zaposlenih, uz puno poštivanje principa nužnosti, proporcionalnosti i odgovornosti. Potrebno je umanjiti mogućnost pojave rizika koje takva obrada može da predstavlja po ostvarivanje prava i osnovnih sloboda zaposlenih, posebno prava na privatnost u skladu sa Preporukom Komiteta ministara EU o obradi ličnih podataka u kontekstu zapošljavanja.

Takođe, ako se od poslodavaca traži da državnim organima otkriju određene podatke o zdravstvenom stanju zaposlenih, onda je neophodno da za to postoji validan pravni osnov – a po okončanju vanrednog stanja, poslodavci su u obavezi da se vrate na redovan režim obrade podataka, uključujući trajno brisanje prikupljenih zdravstvenih podataka zaposlenih.

Telekomunikacione kompanije, internet platforme i internet provajderi su aktivno uključeni u borbu protiv širenja korona virusa i sve češće se od njih traži da dostave zadržane podatke svojih korisnika, kako bi se utvrdila njihova geolokacija.

Obrada navedenih podataka za veći broj lica može da se vrši samo ako bi, na osnovu validnih dokaza, mogla da doprinese prestanku širenja pandemije. Obrada podataka bi trebalo da se vrši tako da spreči ili minimizira rizik ostvarivanja prava na privatnost, odnosno da se vrši ona radnja obrade koja je najmanje agresivna po ostvarivanje prava na privatnost.

Navodi se da škole, univerziteti i njihovo osoblje ulažu napore radi povećanja veština i resursa za učenje na daljinu, a da je potrebno je obratiti pažnju da se upotrebom aplikacija i softvera za rad na daljinu ne krše prava lica čiji se podaci obrađuju (podrazumevana privatnost) i da se upotreba podataka ograniči u odnosu na svrhu obrade.

Marinović je podsetio da brojne stavove iznete u zajedničkom saopštenju već primenjuje u praksi i o njima je više puta informisao javnost preko vlastite internet prezentacije i putem medija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari