Prosvetari traže jasna uputstva 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije jeste najglasniji, ali nije jedini sindikat koji upozorava na brojne probleme koji se očekuju ako nastava krene u školama od 1. septembra.

To što se ostali reprezentativni sindikati obrazovanja nisu zvanično oglašavali saopštenjima u prethodnom periodu ne znači da se slažu sa odlukama Ministarstva prosvete, poručuju sagovornici Danasa iz više prosvetnih sindikata.

Unija sindikata upozorila je da je nemoguće organizovati nastavu od 1. septembra, što je ministar prokomentarisao rečima da se „nijedan drugi sindikat nije bunio“ i da ni od jednog nije čuo da kaže da su uputstva Ministarstva nerazumna.

– Pa da li treba da izađemo na ulicu i da pokažemo da se bunimo? Sindikat „Nezavisnost“ pokušava koliko god može da probleme rešava dijalogom, ali kod ministra očigledno ne postoji preterani interes za to. On je odluke doneo sam i to bacio sindikatima na sto i rekao „to je tako“. I sad je pitanje da li se neko bunio ili ne. Ne mogu da prihvatim nešto kao svoje ukoliko u tome nisam učestvovao – kaže za Danas Tomislav Živanović, predsednik GSPRS „Nezavisnost“.

Napominje da „Nezavisnost“ stoji iza svih izjava svoje članice Vesne Vojvodić Mitrović, koja je prethodnih meseci iznosila u medijima niz kritika na račun poteza prosvetne vlasti.

Živanović kaže da će početak školske godine biti tema sastanka zakazanog za utorak i da će se na njemu analizirati svi problemi od predškolskog do visokog obrazovanja.

– Ne znam kako je ministar zamislio da to funkcioniše u praksi i zašto je ostavio ogromnu odgovornost direktorima škola, nastavnicima i roditeljima. Otprilike im je poručio: evo vam „vruć krompir“, vaša je škola i vaša su deca. Škole nemaju novac za nabavku dezinfekcionih sredstava, maski, vizira… to se prebacuje na lokalne samouprave, ali je pitanje da li sve mogu to da finansiraju. Da li država razmišlja o deci sa smetnjama u razvoju? Ništa nije rešeno – zaključuje Živanović.

Za predsednicu Sindikata obrazovanja Srbije Valentinu Ilić nema velikih nepoznanica o tome kako će škole raditi od 1. septembra.

Ona kolege iz Unije koji su ukazali da je nastavu nemoguće organizovati pita – šta je problem.

Kaže da joj se od članstva niko nije obraćao sa konkretnim problemima, sem što je bilo pojedinačnih slučajeva da nastavnicima ili njihovim đacima nedostaje tehnička oprema, na šta je ona reagovala i o tome obavestila Ministarstvo.

U jednom momentu se otvorilo pitanje mogućih tehnoloških viškova nastavnika izbornih predmeta, ali Ilić kaže da je to u dogovoru s ministrom rešeno.

Kakav je stav četvrtog reprezentativnog sindikata obrazovanja – Sindikata radnika u prosveti Srbije (SRPS) nije lako reći.

Ovaj sindikat je već duže vreme u raskolu, osnivači u sudskom sporu, a članice su se podelile u dve struje.

Na jednoj su Forum beogradskih gimnazija (FBG), Forum srednjih stručnih škola Beograda (FSSŠB), Sindikat obrazovanja Požarevac i Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Vojvodine (NSPRV), a na drugoj Sindikat prosvetnih radnika Vojvodine i Sindikat obrazovanja Beograda, čiji je generalni sekretar Slobodan Brajković ujedno i predsednik SRPS-a.

Brajković za Danas kaže da je članstvo podeljeno, jedni su za to da se nastava izvodi onlajn, drugi da se ide u školu.

On ističe da na poslednjem sastanku s ministrom nije prihvaćen zahtev SRPS-a da se zaposlenima koji imaju zdravstvenih problema omogući rad na daljinu.

– Najviše nas plaši da zaraza bukne u školama. Naši ljudi su nezaštićeni, nemaju zaštitnu opremu. Sigurno je da će morati više da rade, jer deca koja nastavu prate od kuće ne mogu da se oslanjaju samo na TV časove. Sa njima mora dodatno da se radi. Nastavici će biti opterećeniji od učitelja – smatra Brajković.

FBG i NSPRV više puta su kritikovali poteze prosvetne vlasti, a na toj liniji je i FSSŠB čiji predsednik Milorad Antić ističe za Danas da „ministar ističe samo sebe, a prosvetu je bacio u zapećak“.

Šarčevićeve različite izjave i brojne kontradiktorne informacije u medijima Antić naziva „ringišpilom“ i ocenjuje da nikom nije jasno kako će izgledati nova školska godina.

On ukazuje da država nije ponudila konkretna rešenja, a da svi prebacuju odgovornost jedni na druge.

U srednjim stručnim školama je najveći problem izvođenje praktične nastave, zbog čega Antić predlaže da se praksa izvodi u malim grupama, ali i da se nastavnicima poveća naknada za rad.

Takođe se zalaže da se obezbedi lekar koji bi obilazio škole i procenjivao da li je neko od učenika potencijalno zaražen i potom takve đake upućivao u nadležnu zdravstvenu ustanovu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari