Ruši se dimnjak nekadašnjeg užičkog Froteksa (FOTO) 1Foto: N. Kovačević

Dimnjak, nekadašnjeg tekstilnog preduzeća Froteks, koji je jedan od simbola Užica, biće srušen tokom naredna dva ili tri dana, u okviru rušenja dela objekata tog, nekada uspešnog, preduzeća.

Na toj lokaciji, površine od oko jednog hektara, kompanija MPP „Jedinstvo“ iz Sevojna, koja je vlasnik zemljišta i objekata, planira da izgradi stambeno-poslovno zdanje.

Rušenje dimnjaka, visokog 32 metra, počelo je u sredu i obavlja se ručno, uz mere predostrožnosti, a za to su angažovani radnici „Jedinsva“.

Uz pomoć krana, radnici pneumatskim čekićem uklanjaju ciglu po ciglu sa dimnjaka i procenjuju da će posao završiti za dva ili tri dana.

Ruši se dimnjak nekadašnjeg užičkog Froteksa (FOTO) 2
Foto: N. Kovačević

Nekadašnje tekstilno preduzeće je u sebi sublimislao istoriju užičke tekstilne industrije, koja je započela pre više od jednog veka, jer je 1901. godine počela sa radom Tkačka radionica.

Ruši se dimnjak nekadašnjeg užičkog Froteksa (FOTO) 3
Foto:N. Kovačević

Posle Drugog svetskog rata, fabrika je nazvana „Cveta Dabić“ po radnici koja je bila članica KPJ i koju u Nemci streljali u logoru Banjica u Beogradu, a potom, devedesetih, menja naziv u „Froteks“.

Preduzeće je, u svom poslovnom zenitu, zapošljavalo i do 2.500 radnika, mahom žena.

Bilo je poznato po proizvodnji kvalitetnih peškira, bade mantila, raznih vrsta tekstila za domaće i inostrano tržište, a popalo je tokom tranzicije i privatizacije, pa i zbog nelojalne konkurencije.

Nakon stečaja, 2006. godine, fabrički kompleks u centru grada, na eksluzivnoj lokaciji na levoj obali Đetinje, kupilo je preduzeće „Jednstvo“, koje je, uz dozvolu gradske uprave, rušenje fabričkih i trošnih pogona počelo pre pet meseci i trebalo bi da ga završi do kraja ove godine.

Ruši se dimnjak nekadašnjeg užičkog Froteksa (FOTO) 4
Foto: N. Kovačević

Nekadašnja fabrika sa svojim dimnjakom je bila i simbol tehnološkog napretka Užica s kraja 19. i početkom 20.veka. NJena tradicija se naslanja na pomenutu Tkačku radionicu, koja je za pokretanje mašina koristila električnu energiju, što je u to vreme bio veliki tehnološki iskorak.

Električna energija se proizvodila u hidrocentrali na reci Đetinji koju je, po Teslinim principima polifaznih struja, osmislio profesor Đorđe Stanojević, ugledni fizičar iz Beograda i pionir elektrifikacije Srbije.

NJenu gradnju je omogućilo Akcionarsko društvo Tkačke radionice, koje je predvodio Mališa Atanacković, trgovac, industrijalac i političar iz Užica, kao i ostali akcionari.

Puštena je u rad 2. avgusta 1900. godine i bila je to prva takva hidrocentrala na Balkanu i druga u svetu, koja je izgrađena samo pet godina posle gradnje slične centrale na Nijagarinim vodopadima u Americi.

Novi objekat

Do avgusta naredne godine, na lokaciji na kojoj se ruše stari fabrički pogoni, planirano je da se izgradi stambeno-poslovni objekat od oko 9.800 kvadratnih metara, koji će imati pet spratova, 90 stanova, 12 lokala u prizemlju, galeriju i garažu sa 90 parking mesta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari