Sećanje na potopljeni grad kroz Album starih milanovačkih familija sa rodoslovima 1Foto: Željko Vladić

Ovog se septembra navršilo ravno pola veka kako je u novom Donjem Milanovcu, preseljenom zbog izgradnje HE „Đerdap 12 i formiranja Đerdapske akumulacije, počela da radi osnovna škola, kao i sve ostale zvanične institucije.

Život Milanovačana se nastavio na novoj lokaciji, stasale su neke nove generacije rođene i odrasle u novoj varoši, ali je nostalgija za starim, potopljenim gradom ostala.

-Prošlo je pola veka akako su potopljena naša ognjišta i duše predaka, sve je ostalo pod vodama dunavskog – đerdapskog mora, a kako starimo sećanja na naša ognjišta ne blede, postaju sve jača.

Prirodno je da maštamo i sanjamo, imamo potrebu da se vratimo u lepotu detinjstva i mladosti i da kažemo da nam je prekinuto jedno lepo i romantično vreme iz 60-tih godina prošlog veka. U slučaju nas Milanovčana, kao i ljudi iz drugih potopljenih naselja, vodena stihija oterala nas je sa ognjišta, bez mogućnosti povratka, u ime progresa i modernijih vremena. – kaže Velimir Vladić, autor knjige Album starih milanovačkih familija sa rodoslovima koja je, prema njegovim rečima, plod više od 30 godina rada i traganja za poreklom i korenima Vladića, kao i mnogih starih milanovačkih familija.

Polazeći od ideje da je knjiga dokument i svedok jednog vremena Vladić je u pripremi Albuma starih milanovačkih familija sa rodoslovima razgovarao sa preko 600 starijih sugrađana, proučavao literaturu, prikupljao potrebno građu.

Rezultat njegovog rada je Album za 250 starih milanovačkih familija sa grafičkim i tekstualnim rodoslovima, sa preko 250 porodičnih fotografija, starih dokumenata, podacima o precima i potomcima za sedam, osam generacija Milanovčana.

Ova knjiga, kako napominje autor „čuva uspomene na male, obične ljude i njihove sudbine, učesnike i svedoke mnogih događaja iz prošlosti, više kao statista, jer se ni za šta nisu pitali“.

Deo Albuma posvećen je demografskim kretanjima, a kao literatura korišćeni su poreski tefteri s početka 19. veka sreza Porečkog, Popis stanovništva iz 1863, birački spiskovi, stare matične knjige, stare tapije i drugo.

Autor je istraživao i proučavao demografsku građu Istrojskog arhiva Srbije i Istorijskog arhiva Krajina iz Negotina, literaturu vezanu za stanovništvo i migracije u Istočnoj Srbiji, Negotinskoj i Porečkoj Krajini, s namerom da rekonstruiše i život varošice Poreč na ostrvu i u varoši Milanovac nakon preseljenja 1832. kao i kratak istorijat, društvena kretanja i demografske promene u poslednjoj četvrtini prošlog veka.

Komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.