Srbija između najrizičnijih zona za migrante 1Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVIC

Uporedo sa ubistvima i obračunima među maloletnim migrantima u Srbiji, Savet Evrope objavio je izveštaje u kojima se navodi da vlasti Mađarske ne preduzimaju potrebne mere za zaštitu dece migranata od seksualnog izrabljivanja na granici sa Srbijom, a vlasti Severne Makedonije nemaju mehanizme za brigu o deci bez pratnje.

Iako je Srbija dobila pozitivne ocene u ovim evaluacijama Komiteta za zaštitu prava dece Saveta Evrope, činjenica da se nalazi na tranzitnoj ruti između dve države koje su kritikovane zbog odnosa prema migrantima ukazuje da bi naše vlasti morale da preduzmu dodatne mere kako se problemi iz susedstva ne bi „prelivali“ na našu teritoriju.

U sredu uveče, u centru Beograda, šesnaestogodišnji M. P. osumnjičen je da je, ubodom nožem u grudi, ubio svog sunarodnika dvadesetdvogodišnjeg Avganistanca Kamran Khana. Policija je tragala za njim. Međutim, pre njih, pronašao ga je neko drugi u šumi kod izbegličkog kampa u Krnjači i 24 puta izbo ga nožem. U javnosti se nagađalo da li se radi o krvnoj osveti među sunarodnicima ili sukobu sa ovdašnjim krijumčarima i kako zaštititi maloletnike u izbegličkim kampovima.

Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiocima azila kaže za naš list da je situacija na terenu u Srbiji kompleksnija i ozbiljnija od onog što međunarodne organizacije mogu da zabeleže i da ova situacija sa ubistvima migranata to dokazuje.

– Nama je preko potrebno da se za maloletnike naprave posebni prihvatni centri, jer po jedna izdvojena baraka u okviru kolektivnih centara nije dovoljna. U Krnjači je bilo slučajeva silovanja maloletnika 2017. Ova ubistva dokazuju da je kod nas već sada gora situacija nego u Makedoniji. Zato mora da se zna ko je staratelj svakome od njih i ko snosi odgovornost. A odsustvo brige za one koji su van sistema, takvih je najviše, je nedopustivo. Najčešći izgovori su da oni i ne žele da budu u Srbiji i da ne može da im se pomogne, objašnjava Đurović.

Komesar za izbeglice i migrante Vladimir Cucić kaže za Danas da nema razloga za dodatnu brigu i mere kontrole jer su maloletni migranti u Srbiji potpuno zaštićeni, kao i stanovnici naše zemlje.

– Kod nas već postoje posebni centri samo za maloletnike – to su Krnjača i Sjenica, gde im je obezbeđen pristup obrazovanju, zdravstvena i socijalna zaštita, timovi profesionalaca rade sa njima, i incident koji se desio je izolovan slučaj. Mislim da je kod nas stanje još u bolje nego što je ocenjeno, a susedne države ne bi bilo u redu da komentarišem. Ono što je bitno jeste da njihovi problemi ne mogu da se ponove i kod nas, uverava Cucić.

Naši sagovornici kao posebno sporan ističu i način utvrđivanja starosti dece, međutim njih dvojica iznose različite teorije o tome kako i zašto dolazi do lažnih podataka o godinama migranata. Dok Cucić kaže da ih predstavnici nevladinog sektora navode da se predstavljaju mlađima nego što jesu, Đurović kaže da godine utvrđuju službenici Komesarijata na osnovu „odokativne“ procene.

Izrabljivanje dece na mađarskoj granici

Izveštaj koji je Komitet za zaštitu prava dece SE usvojio prošle nedelje „osuđuje“ nedostatak efektivnih mera za zaštitu dece migranata i tražioca azila od seksualne eksploatacije i zloupotrebe u tranzitnoj zoni na srpsko-mađarskoj granici. U izveštaju se navodi da mađarske vlasti nisu preduzele neophodne korake za saradnju sa nadležnima u Srbiji niti adekvatno upravljaju listama čekanja za ulazak u mađarsku tranzitnu zonu kako bi se sprečila zloupotreba maloletnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari