Foto: EPA/KOCA SULEJMANOVIC

Kako je prenela Hina, dugogodišnja istraživanja i dokumentacija ljudskih gubitka rezultat su nastojanja i saradnje regionalnih dokumentacijskih centara – Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Kosovo i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo.

Vesna Teršelič iz Documente je istakla da mapa donosi imena i prezimena ubijenih i poručila da se mapom želi doprineti smanjivanju i zaustavljanju manipulacija s brojem žrtava.

Organizacije za ljudska prava koje su radile istraživanje, utvrdile su da je u ratovima ubijeno i nestalo oko 130.000 ljudi. Međutim, sva imena i prezimena još nisu unesena u mapu s obzirom na to da istraživanje još traje. U Hrvatskoj je evidentirano 17.007 žrtava, a u mapi se nalaze podaci za nešto više od 4.000 žrtava, prenela je Hina.

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, rekla je da se od Hrvatske očekuje da bude među državama koje će zajednički ustanoviti prvi regionalni popis žrtava, te da se kao članica Evropske unije pridruži podršci koju je Evropska komisija otvoreno dala Inicijativi za REKOM.

Nives Jozić iz Documente, istražujući gubitke vezane za Hrvatsku, istakla je da je intervjuisano od 2009. godine više od 6.900 članova porodica, poznanika i svedoka, da je prikupljeno više od 27.000 dokumenata i registrovano 17.007 žrtava. U Sloveniji, Hrvatskoj i BiH stradalo je 2.200 pripadnika JNA, vojske i MUP-a Srbije. Mapa osim podataka Documente sadrži i podatke beogradskog Fonda za humanitarno pravo o ljudskim gubicima državljana Srbije i Crne Gore, a reč je o 2.200 stradalih pripadnika JNA, vojske i MUP-a Srbije na području Slovenije, Hrvatske i BiH.

Podaci za Kosovo pokazuju da je od početka 1998. godine do kraja 2000. godine na tom području nestalo i ubijeno 13.549 osoba, prenela je Hina. Projekt je predstavljen u kontekstu Inicijative za osnivanje REKOM-a. Teršelič je izjavila da je Inicijativa za REKOM aktualnija nego ikad, „jer godinu nakon okončanja rada Haškog suda, koji je u svom radu dokumentirao više od 18.000 žrtava, vidimo koliko je važno osim sudske pravde učiniti drugi iskorak prema utvrđivanju činjenica i izgradnji povjerenja“.

Mapa žrtava rata sadrži osnovne podatke: ime, prezime, datum i mesto rođenja, imena roditelja, prebivalište, etničku pripadnost, vreme, mesto i način stradanja i status (civilni ili vojni) za ubijene i nestale. Od procenjenog broja od 130.000 stradalih, mapa trenutno sadrži zapise o 19.795 potvrđenih stradalnika koje su obradili spomenuti dokumentacijski centri. Documenta je objavila 4.113 zapisa (od preko 17.000 registriranih u svojoj bazi podataka), a Fonda za humanitarno pravo Beograd i Priština zajedno 15.682 zapisa.

Mapu sa imenima žrtava i način na koji su ubijeni možete preuzeti sa http://zrtveratovasfrj.info/site/map/hr-HR.