Negiranje genocida iznova otvara rane 1Foto: Screenshot/Zoom

Institucionalno negiranje genocida u Srebrenici nalazimo kod političkih klasa bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini (BiH) i u Srbiji, koji razvijaju konkurentski narativ neutemeljen na činjenicama – izjavio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić na onlajn predavanju „Srebrenica: Genocid između sećanja i poricanja“.

On je jedan od retkih koji su preživeli srebrenički genocid, a poznat je po zalaganju za puno poštovanje prava porodica žrtava ratnih zločina u BiH. Njegova knjiga, „Razglednice iz groba“, prvi je prikaz genocida u BiH koji je objavljen na engleskom jeziku.

Suljagić smatra da sve dok postoje te političke klase koje su investirane u negiranje genocida „nećemo biti u stanju da govorimo o trajnom miru i budućnosti“.

Prema njegovim rečima, negiranje iznova i iznova otvara rane onima koji su preživeli genocid u Srebrenici.

– Cilj negiranja genocida je normalizacija nacionalističkih projekata iz devedesetih kao legitimnih državnih aspiracija – naglasio je Suljagić i podsetio da je u februaru prošle godine Vlada Republike Srpske stavila van snage izveštaj o Srebrenici iz 2004. i formirala dve komisije koje su zadužene da sačine izveštaje o opsadi Sarajeva i Srebrenici.

– Cilj nije da mi saznamo sadržaj tih izveštaja već je cilj da se utemelji novi narativ na lažima i fikciji. Zbog toga moramo da proširimo naš narativ, da ispričamo još priča – rekao je, između ostalog, Suljagić. Kako je naveo, osim BiH i Srbije, ostatak regiona se ne bavi Srebrenicom, te je ukazao da će Memorijalni centar raditi na tome da se to „ispravi“. On je objasnio da postoje različiti stavovi o tome šta predstavlja Srebrenica, naglašavajući da je jedan od pogrešnih narativa fokusiran na pet dana jula, od 11. do 16. jula 1995. i da proističe iz pravosudnog fokusa svega što je do sada urađeno u vezi sa Srebrenicom.

– Duboka manjkavost tog narativa glasi – da li to znači da je gonocidna namera iz sukoba koji je trajao tri i po godine nastala tek 10. jula naveče iz potpuno socijalno-političko-istorijskog vakuuma i da se 16. jula sve vratilo u taj vakum? Ovo proizilazi iz onoga što o Srebrenici znamo kao rezultat krivičnih postupaka protiv političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba – objasnio je Suljagić, koji je govorio i o tome šta je učinjeno u Memorijalnom centru otkako ga je preuzeo oktobra prošle godine.

– Pokušali smo da komemoraciji damo ozbiljniju umetničku dimenziju, te smo ove godine na komemoraciji imali performans „Što te nema“, autorke Aide Šehović i rekao bih, epsku izložbu Safeta Zeca. Imali smo glumački performans Sarajevskog ratnog teatra 11. jula, kada su čitana imena ubijenih, dokumenti, presude – naveo je, između ostalog, Suljagić. Pomenuo je i projekat Memorijalnog centra i Muzeja ratnog detinjstva, o usmenoj istoriji 100 dece koja su preživela pad Srebrenice 1995. godine.

– Ono što je nama bitno jeste da probamo da očuvamo autentičnost lokacije na kojoj se nalazi Memorijalni centar, koji godišnje poseti od 150.000 do 200.000 ljudi – naglasio je Emir Suljagić. Javno predavanje direktora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari organizovala je Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, u saradnji sa organizacijama forumZFD Srbija i Nezavisnim društvom novinara Vojvodine (NDNV).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari