Foto: Medija centar

Čak i da je zahtev prošao, Predsjedništvo BiH bi moralo da izabere novog agenta, pošto Sakib Softić nema legitimitet, što je sada i Sud u Hagu utvrdio, a svi znamo kako bi se to završilo, jer se nijedna odluka u Predsjedništvu ne može doneti jednoglasno – kaže za Danas Zdravko Grebo, profesor prava u penziji i zagovornik Inicijative za REKOM – Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine.

Upitan kako će odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu uticati na odnose u regionu, Grebo odgovara da će se u jednoj trećini Federacije BiH tuguje, a u Srbiji će da se slavi.

– U bošnjačkom delu će da se tuguje, a ja se nadam da će tuga biti kratkotrajna. Ipak, mora se imati u vidu da su odlučili banalni proceduralni razlozi. Jednostavno, Softić nije imao validnu legitimaciju. Na neki način, ovo je po političke odnose, ako se uopšte mogu ponovo uspostaviti u BIH, najbezbolnije rešenje. Niko neće reći „svet nas mrzi, svet je islamofobičan“, jer je legitimacija nevalidna. Srbi će biti zadovoljni, jer se neće izvlačiti ključni dokazi iz suđenja, na primer Momčilu Perišiću ili Ratku Mladiću, već će ostati na tome da je genocid izvršen samo u Srebrenici, da Srbija nije izvršilac ni pomagač, ali da je proglašena krivom za nesprečavanje i nekažnjavanje. Odluka će sve primiriti, objašnjava Grebo.

Podsetimo, podnošenje zahteva inicirao je bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović bez odluke Predsjedništva, koje je jedino nadležno da pokrene reviziju. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić bio je protiv zahteva, kao i hrvatski član Dragan Čović, koji je rekao da je predajom zahteva napravljena „neverovatna politička greška“.

Grebo podseća da je zahtev za reviziju podnet dan pre roka, te da je sada interesantno saznati kakve su to nove činjenice koje mogu bitno uticati na presudu iskrsle poslednjih šest meseci. Prema njegovom mišljenju, ishod zahteva za reviziju je mogao biti pozitivan da su se tog posla uhvatili David Šefer i Fon van den Bizen iz Softićeve delegacije, „jer su to ljudi sa reputacijom“.

Na pitanje da prokomentariše blokadu suočavanja s prošlošću na ovim prostorima, naš sagovornik naglašava da je pogrešno to što mnogi govore da treba zaboraviti prošlost i okrenuti se budućnosti.

– Nijedna strana neće da se suoči sa prošlošću, jer bi morala da prizna da su njihovi činili zločine, navodi Grebo i dodaje da samo „mažu oči“ evropskoj zajednici. Prema njegovim rečima, trenutno stanje će potrajati dugo.

– Jedan od mojih motiva zašto sam toliko dugo u REKOM-u jeste i taj što, ako počne igra brojki, biće neviđenih manipulacija. Na primer, podsetimo se da se prvo pričalo da je u Jasenovcu stradalo 700.000 ljudi, pa 140.000, pa 7.500…, navodi Danasov sagovornik.

Upitan da li ova huškačka retorika može da eskalira, odgovara da može.

– Prošao sam ratove u BiH, i tada nisam imao straha. Sada po prvi put imam strepnju, jer nešto temeljno ne valja ni u Makedoniji, ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj, a o BiH i da ne pričam. Pitanje je da li država BiH uopšte i postoji? Je li to privid koji bi htio da se raspadne, ali se ne raspada, jer ne može da se raspadne, ukazuje Grebo.

Kako dodaje, boji se da ovakva situacija „ne bude unedogled“, jer Milorad Dodik nije odustao od novog referenduma sledeće godine o osamostaljenju, a tu su i priče o trećem entitetu u BiH. „Ovo je jedan užas bez kraja“, zaključuje Zdravko Grebo.

Relativiziranje zločina NDH

U Hrvatskoj je najavljeno osnivanje Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavina nedemokratskih režima, na Kosovu je već formirana Komisija za istinu i pomirenje, iako REKOM kao regionalna inicijativa postoji već godinama. Grebo ističe da je osnivanje Vijeća relativiziranje zločina NDH, da služi internoj upotrebi, u političke svrhe. „Ne vidim da će to doneti išta dobro. Naprotiv, jer vidim da se u Hrvatskoj već zaoštrilo, da se ugledni ljudi bune protiv toga. Osnivanje tog Vijeća će samo produbiti ideološke sukobe u Hrvatskoj. To je zamena za lustraciju“, ukazuje Grebo.