Ne ponoviti greške izbora ombudsmana 1Miloš Janković Foto: Medija centar

Srbiju u narednom periodu očekuje izbor novog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Imajući u vidu najave predstavnika vlasti da će novi Poverenik biti „sušta suprotnost“ od dosadašnjeg, za koga su tvrdili da „vodi besomučnu kampanju protiv vlasti“ i da je bio „opozicioni političar“, nameće se zaključak da je cilj da se na to mesto izabere onaj ko je spreman da se suzdrži od ukazivanja na propuste u radu organa vlasti, odnosno da ne ostvaruje svoj zakonom utvrđen mandat. Sprovođenje navedene ideje bilo bi pogubno za naše društvo.

Radi razvoja demokratskih kapaciteta našeg društva zasnovanog na evropskim principima i vrednostima, potrebno je da organi nadležni za sprovođenje postupka izbora Poverenika ne ponove propuste poput onih koji su učinjeni prilikom poslednjeg izbora Zaštitnika građana.

Radi podsećanja, ukazujem sledeće:

Postupak u kom je izabran aktuelni Zaštitnik građana nije bio transparentan. Nije održana bilo kakva javna rasprava. Time je onemogućena diskusija o kandidatima, koja bi uključivala sve relevantne subjekte, uključujući civilno društvo. Naime, nakon što je vladajuća koalicija dostavila Narodnoj skupštini predlog svog kandidata, već sutra ujutru je održana sednica nadležnog skupštinskog Odbora i usvojen predlog kandidata. Sprovođenjem ovakve skraćene procedure kandidovanja Zaštitnika građana postupljeno je suprotno preporuci Parlamentarne skupštine Saveta Evropei, kojom je određeno da postupak izbora Ombudsmana mora biti transparentan, a što uključuje javnu raspravu. Na održanoj sednici Odbora usvojen je predlog vladajuće koalicije, iako taj kandidat nije imao podršku civilnog sektora. Ostali predloženi kandidati nisu prošli, između ostalih ni kandidat sa značajnim iskustvom u obavljanju poslova Ombudsmana i zaštiti ljudskih prava, a čiju kandidaturu je podržalo preko 80 nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Imajući u vidu da je Zaštitnik građana bio akreditovan kod Ujedinjenih nacija kao Nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava u „A“ statusu, opisanim postupanjem povređene su i odredbe tzv. Pariskih principaii, kojima je propisano da se u postupku izbora rukovodilaca institucija za zaštitu ljudskih prava mora obezbediti učešće civilnog društva koje se bavi zaštitom ljudskih prava. Očigledno je da ne samo da civilnom društvu nije omogućena rasprava o kandidatima, već i da je za zaštitnika građana izabran kandidat vladajuće partije koji nije imao bilo kakvu podršku organizacija civilnog društva, a da nije prihvaćen kandidat koga je podržao civilni sektor.

Izborom Zaštitnika građana koji je bio isključivo predlog vladajuće većine, uz izostanak bilo kakvog konsenzusa u postupku određivanja kandidata, postupljeno je i suprotno mišljenju Venecijanske komisijeiii po kome je širok konsenzus pri izboru Ombudsmana važan u cilju obezbeđenja poverenja javnosti u nezavisnost ličnosti Ombudsmana. Izborom Zaštitnika građana isključivo glasovima poslanika vladajuće većine, za koga nije glasao nijedan poslanik opozicionih stranaka, postupljeno je suprotno preporuci Parlamentarne skupštine Saveta Evropeiv kojom je određeno da kvalifikovana većina glasova mora biti toliko velika da su za njeno donošenje glasale i partije koje ne predstavljaju vladajuću većinu.

Time što nije ostvaren parlamentarni konsenzus, već izabran kandidat koji je bio predložen isključivo od vladajuće većine, samo uz ispunjenje uslova propisanog Zakonom o zaštitniku građana (većina od ukupnog broja poslanika), postupljeno je suprotno mišljenju Venecijanske komisijev po kome izbor Ombudsmana uz široki konsenzus u Parlamentu (odgovarajuća kvalifikovana većina od 2/3 ili 3/5 glasova) predstavlja uslov njegove nepristrasnosti, nezavisnosti i legitimiteta, kao i da to doprinosi poverenju javnosti u tu instituciju.

Na kraju, izborom kandidata koji prethodno nije obavljao poslove iz nadležnosti Zaštitnika građana i koji nije imao iskustvo u zaštiti prava građana, povređena je odredba Zakona o zaštitniku građana kojom su propisani uslovi koje mora da ispunjava predloženi kandidat za Zaštitnika građana, a to je između ostalog, deset godina iskustva na pravnim poslovima koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Zaštitnika građana, kao da ima zapaženo iskustvo u zaštiti prava građana. Ukoliko na sličan način bude izabran i novi Poverenik, nestaće i poslednja nezavisna institucija u Srbiji.

Autor je doskorašnji zamenik i vršilac funkcije zaštitnika građana

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari