Foto: FoNet/ Dragan Antonić

Ukoliko EU i u narednom periodu ostane snažno posvećena pristupanju država Zapadnog Balkana, brzina napretka prema članstvu će zavisiti isključivo od individualnih postignuća svake od država, odnosno od toga koliko uspješno i efikasno sprovodimo reforme. Svakako treba da sačekamo predstojeću strategiju proširenja i vidimo kako se detaljnije zamišlja ovaj proces pred nama, navodi za Danas Aleksandar Andrija Pejović, ministar evropskih poslova Crne Gore, komentarišući Strategiju EU za proširenje na Zapadni Balkan, u kojoj je 2025. navedena kao eventualni „tajming“ za pristupanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji. U tom dokumentu pobrajano je i niz zadataka koje Srbija i Crna Gora treba da ispune za dobijanje članstva, uključujući sprovođenje opsežnih reformi u domenu vladavine prava.

* Koji su najveći izazovi sa kojima sa Crna Gora suočava kada je reč o zadacima iz pregovaračkih poglavlja koja se odnose na vladavinu prava?

– Sama izrada i rad na sprovođenju akcionih planova za 23. i 24. poglavlje, s ciljem ispunjenja 83 privremena mjerila, predstavljaju ogroman posao, prije svega zato što je Crna Gora prva država u čijem pregovaračkom modelu su ta mjerila uvedena. Iako je značajan dio aktivnosti završen, posebno u dijelu izmjene i donošenja novih zakonskih rješenja, te uspostavljanja potrebnih institucija i postizanja rezultata na terenu, dio izazova leži u percepciji tih rezultata, odnosno ocjeni u kojoj mjeri oni zadovoljavaju evropske kriterijume. Ovdje prije svega mislim na rezultate u oblasti finansijskih istraga, upravljanja oduzetom imovinom, sprečavanja pranja novca i drugih vidova kriminaliteta, za koje je potrebno dodatno jačati administrativne i tehničke kapacitete, kako bi se na efikasan način suočili s ovim problemima koji pogađaju i države članice EU jednako kao i zemlje koje su u procesu pristupanja. Imajući u vidu da je riječ o oblastima u kojima je rezultate potrebno pokazati u periodu do članstva, ali i nakon njega, vjerujem da će mnoga od privremenih mjerila prerasti u završna. Svakako da dobri rezultati ne dolaze preko noći. Međutim, u Crnoj Gori imamo snažnu političku volju i društveni konsenzus po pitanju članstva u EU i jasnu i odlučnu posvećenost sprovođenju svih potrebnih reformi. U tom smislu, vidimo da su dobra zakonodavna rješenja i rad novoformiranih institucija već počeli davati rezultate u praksi.

* Da li i na koji način Srbija i Crna Gora sarađuju na evropskom putu u ispunjavanju obaveza u vezi sa uspostavljanjem pravne države, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv kriminala i korupcije?

– Sa Srbijom imamo veoma intenzivnu, gotovo dnevnu, komunikaciju i saradnju u procesu evropske integracije. Pomenuo bih tu sastanke pregovaračkih timova na kojima razmatramo aktuelno stanje u pojedinačnim poglavljima, izazove s kojima se suočavamo, razmatramo najbolja rješenja i razgovaramo o predstojećim obavezama na putu prema punopravnom članstvu u EU, stalnu komunikaciju resornih ministarstava po pitanjima od socijalne politike, preko unutrašnjih poslova pa do zaštite životne sredine; kao i konačno i samog Zajedničkog odbora za primjenu Sporazuma o saradnji između naših vlada u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Svakako da je vladavina prava nezaobilazna tema svih naših sastanaka i razgovora. U tom dijelu sagledavamo rezultate, naučene lekcije i izazove u oblasti izgradnje zakonodavstva, jačanja institucija i kadra, te kreiranja održivih rezultata koji su neophodni kako bi obje države uspješno privele pregovore kraju. Ova saradnja timova, institucija i pojedinaca iz pregovaračke strukture je svakako najkorisniji vid razmjene znanja i iskustava, te zajedničkog učenja i napredovanja u pristupanju EU. Na tim sastancima, članovi pregovaračkih timova i radnih grupa, razgovaraju o rezultatima i obavezama iz akcionih planova za 23. i 24. poglavlje, s fokusom na rad na ispunjavanju onih mjerila koja se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Osim toga, dvije države imaju razvijene odnose u oblasti pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim pitanjima. Nadležni organi Crne Gore i Srbije u partnerstvu rade na borbi protiv organizovanog kriminala i zajedničkim akcijama suprotstavljanja organizovanim kriminalnim grupama, dok dva ministarstva pravde partnerski rade na međusobnom izručenju svojih državljana. Dobra je i saradnja državnih tužilaštava i policija dvije države u sprovođenju istraga, uspješnom rješavanju predmeta i procesuiranju počinilaca krivičnih djela, koja već daje rezultate na terenu.

* Kako ocenjujete napredak Srbije i Crne na putu ka EU? Može li tempo da bude ubrzan?

– Crna Gora pregovara od juna 2012, i dosad je otvorila 30 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Srbija pregovara od januara 2014, i ima 12 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Mi u Crnoj Gori, posebno u posljednje vrijeme, imamo priliku često čuti da pregovori teku nedovoljnom brzinom i da smo mogli brže napredovati. Pri tom se zaboravlja da pregovore vodimo po novim strožim uslovima, s prvi put uvedenim privremenim mjerilima, s težištem na vladavini prava. Takođe, zanemaruje se činjenica da se pregovori koje naše dvije države vode odvijaju u znatno drukčijim, izmijenjenim okolnostima u okviru EU. Dobar dio našeg pregovaračkog procesa je obilježila unutrašnja i vanjska kriza s kojom se EU suočavala, potrebe za promjenom kursa i saglasjem po pitanju njene budućnosti. U takvoj konstelaciji, politika proširenja je stavljena po strani, sve do nedavno kad su je najviši zvaničnici EU ponovo vratili u središte rada svojih institucija.

Mi u Crnoj Gori predano radimo na ispunjavanju svih obaveza iz pregovaračkog procesa. U nekim oblastima smo u potpunosti dostigli evropske standarde i već funkcionišemo kao države članice. U nekim drugim poglavljima, reforme su zahtjevne i traže više vremena, ali i tu imamo početne rezultate i jasno zacrtane planove i ciljeve koje želimo ostvariti. Članstvo u EU je naše ključno vanjskopolitičko opredjeljenje, ali od brzine pristupanja nam je važnije da reforme sprovedemo kvalitetno, da građani osjete koristi od procesa i da država i društvo, danom pristupanja, budu spremni za koristi i obaveze koje donosi punopravno članstvo. U tom smislu je veoma važno što tokom cijelog pregovaračkog procesa imamo čvrstu odlučnost i političku volja Vlade, koju prati snažna, dvotrećinska podrška građana, koja daje legitimitet svim našim aktivnostima na polju evropske integracije.

Tradicionalno prijateljski odnosi

* Kako ocenjujete odnose Srbije i Crne Gore?

– Dvije države imaju tradicionalno dobre i prijateljske odnose na svim poljima. Svakako nam isti cilj ulaska u članstvo u EU omogućuje da možemo i kroz bilateralnu saradnju dodatno unaprijediti ove naše odnose. Tako nam zajednički ciljevi u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture, ekonomije i turizma, dobijaju puni zamah kroz realizaciju značajnih projekata podržanih od strane EU. Proces evropske integracije i obaveze koje dijelimo na putu prema članstvu u EU je dao dodatni podstrek saradnji na svim poljima, tako da posljednjih godina bilježimo intenzivnu komunikaciju i saradnju, kako na najvišim nivoima vlasti, tako i u okviru javne uprave koja radi na pregovaračkim poglavljima, ali i civilnom sektoru koji jednako prati ovaj napredak. Cijenim da smo dinamikom i kvalitetom saradnje pokazali da ne zaostajemo za državama članicama EU.