Potrebno aktivnije prisustvo Fronteksa u regionu? 1Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVIĆ

Kršenje ljudskih prava migranata na spoljnim granicama EU, o čemu pišu evropski mediji, ponovo otvara pitanje potrebe jačeg prisustva i kontrole Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu Fronteks u zemljama u našem okruženju, kao i u Srbiji.

Fronteks je za sada demantovao ozbiljne optužbe uglednih evropskih medija da su pripadnici ove agencije tolerisali, pa čak i sami učestvovali u zlostavljanju migranata na spoljnim granicama EU.

Ipak, nemačka javna televizija ARD, britanski dnevnik Gardijan (Guardian) i neprofitni istraživački sajt Korektiv (Correctiv) došli su do internih dokumenata same agencije Fronteks koji pokazuju da su njihovi službenici tolerisali to što su granične policije Mađarske, Bugarske i Grčke koristile silu i pretnje kako bi migrante ponovo oterale sa teritorije EU, kršeći tako njihovo osnovno pravo da zatraže azil.

Nadležnosti agencije Fronteks su da, preko svojih službenika, organizuje i kontroliše lokalne granične policije zemalja sa kojima ima potpisan sporazum u pogledu bezbednosti granica i kretanja migranata. Srbija za sada nema ratifikovan sporazum o saradnji sa Fronteksom, što znači da oni ne vrše kontrolu naših granica.

U navedenom slučaju za zloupotrebe se optužuju lokalne policije, ali propust je Fronteksa ako to nije sankcionisao, objašnjava za Danas Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiocima azila.

– Uloga Fronteksa je da on ispita ima li zloupotreba i založi se za sankcije ukoliko za to ima osnova. Fronteks ima ograničen broj službenika i ovaj slučaj pokazuje da agencija treba da uloži dodatne napore da intenzivira praćenje stanja na granicama i da se aktivne uključi u odbranu od zloupotreba, navodi Đurović.

Iako Srbija nije u sistemu nadzora ove agencije, u septembru prošle godine u javnosti se spekulisalo da će biti potpisan sporazum o saradnji, do sada to nije realizovano.

Đurović pak misli da će ove godine takav sporazum biti ratifikovan pred Narodnom skupštinom Srbije, što bi omogućilo da evropski službenici nadziru naše granične policije.

– U narednom periodu uloga Fronteksa bi mogla da bude još značajnija jer je neophodno da se stane na put zloupotrebama i kršenju prava migranata. Mi svakodnevno primećujemo nezakonite prakse na našim granicama, imamo ilegalna guranja ljudi i bez prava da zatraže azil, što je nedopustivo, upozorava Đurović.

Evropska komisija je 2018. predložila dalje jačanje Fronteksa i postepeni porast broja njegovih stalnih pograničnih službenika sa 1.500 na 10.000. Ujedno je predviđeno i veliko povećanje budžeta Fronteksa, samo u naredne dve godine za više od 500 odsto.

Fronteks: „Nema žalbi protiv naših službenika“

Šef savetodavnog odbora Fronteksa Štefan Kesler izjavio je da ta agencija može da povuče svoje osoblje iz zemalja na spoljnim granicama EU, i da ako to ne učini, i sama postaje saučesnik u eventualnim protivzakonitim radnjama. Istovremeno, Fronteks je, na pitanje agencije Frans pres, odgovorio da „do sada nije podignuta nijedna žalba“ protiv nekog njegovog službenika. Fronteks je dodao da će, „čim bude obavešten o nekom incidentu, stupiti u akciju“.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari