Srbiji se ne žuri u EU 1Foto: EPA-EFE/ HOLLIE ADAMS

Dve hiljade devetnaesta godina završila je neslavno za mnoge zemlje Balkana kada je riječ o integracijama u evropsku zajednicu.

Različite političke turbulencije kulminirale su stopiranjem procesa proširenja, što je za posljedicu imalo blokiranje od strane Francuske, koja je uglavnom zahtijevala reverzibilni proces proširenja s jačim naglaskom na vladavini zakona.

Evropska unija nije uspjela otvoriti pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nakon što je upravo Francuska stavila veto na to pitanje, dok istovremeno Bosni i Hercegovini nije odobren status kandidata, a Kosovo je lišeno dugoočekivane vizne liberalizacije.

Kada je Nova strategija proširenja predstavljena početkom februara 2020. godine, svi su sa oduševljenjem očekivali otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i novu obećanu ekonomsku injekciju za ostatak zemalja Zapadnog Balkana koje vidljivo zaostaju u neophodnim reformama.

Činilo se kao da je nastupio novi momentum za Balkan, a onda je ručnu naglo povukao kovid 19 i proglašenja vanrednog stanja u većini zemalja Evrope. Novonastala situacija narušila je postojeće planove i političke prilike te možda i u pravom momentu došla kao ispit za vrijednosti Evropske unije i lidere regiona.

Jedan od posljednjih događaja prije izbijanja epidemije bila je Minhenska bezbjednosna konferencija sredinom februara, na kojoj su učestvovali premijeri Kosova i Albanije, te predsjednici Srbije i Crne Gore gdje su iza zatvorenih vrata razgovarali o podsticanju napretka Zapadnog Balkana. Iako se čini da je svijet stao, sve su prilike da Evropska unija ipak pokazuje ambiciju da dosljedno sprovede određenu agendu, balansirajući između alarmantne situacije koja bukti u starim članicama Evropske unije i potreba budućih članica koje se uzdaju u pomoć Brisela.

Evropski parlament je posljednji put „uživo“ zasjedao 9. i 10. marta, dok je naredno plenarno zasjedanje održano „na daljinu“ 26. marta. Iz Parlamenta poručuju da mora nastaviti sa radom jer „virus ne smije da obori demokratiju“.

U međuvremenu je Savjet za opšte poslove EU dao zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Severnom Makedonijom i Albanijom na video-konferenciji održanoj krajem marta, a početak aprila obilježilo je imenovanja Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja Zapadnog Balkana. Imenovanje je popraćeno privremenim ukidanjem taksi na proizvode iz Srbije i BIH Vlade Kosova.

Posljednja u nizu je i vijest da je Samit lidera Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, zakazan za 7. maj u Zagrebu odložen, dok će potencijalni novi datum biti potražen u junu, ukoliko se situacija „normalizuje“.  Istovremeno je Evropska komisija objavila da u jeku pandemije neće zaboraviti demokratije Zapadnog Balkana te najavila direktnu pomoć od 38 miliona evra za suzbijanje pandemije te dodatnih 373 miliona evra relociranih sredstava za socijalno/ekonomski oporavak regiona.

Nije teško ne primijetiti da je, kada je riječ o evropskim integracijama, mnogo više postignuto u doba  korone nego u 365 dana protekle godine koju je obilježila duboka kriza sistema integracija i fundamentalnih vrijednosti EU, te konstruktivnog dijaloga širom političkog spektra. Ipak, da je epidemija izbila u najgore moguće doba svjedoče ekonomski i politički izazovi sa kojima se suočavaju pojedine zemlje duboko podjeljenog regiona.

Tako Kosovo potresa još jedna politička kriza, nakon što je parlament izglasao nepovjerenje Vladi premijera Albina Kurtija nakon samo 52 dana od dolaska na vlast. U jeku epidemije gotovo je nemoguće ponovno sazvati izbore, stoga je nepredvidivo kako će vlada dalje nastaviti sa radom u okolnostima gdje civilno društvo već poziva na mirne proteste „od kuće“, a sve je veći broj slučajeva oboljelih.

Nemogućnost funkcionisanja vlade spriječava političke elite da učestvuju u nadolazećim konsultacijama i vjerovatno će dodatno usporiti reforme od interesa za zemlju, prvenstveno već sada nedostižni proces vizne liberalizacije. Za Kosovo veliku izazov predstavlja i normalizacija odnosa sa Srbijom te će se zasigurno ove godine morati iznaći trajno rješenje za uvođenje carina na srpsku robu, a možda i u konačnici objelodaniti detalji pregovora oko razmjene teritorija između ove dvije zemlje.

S druge strane, ni Srbija se ne može pretjerano pohvaliti napretkom imajući u vidu da je svoja prva pregovaračka poglavlja otvorila prije skoro četiri godine (Hrvatskoj je trebalo šest godina da otvori i zatvori pregovaračka poglavlja te potpiše sporazum o članstvu).

Evropska komisija u svojim izvještajima konstantno naglašava odsustvo napretka na polju slobode izražavanja, a vlada premijerke Brnabić, razapeta između Rusije i Evropske unije, od septembra 2019. nema šefa tima za vođenje pregovora sa EU, nakon što se Tanja Miščević povukla sa te funkcije.

U svemu ovome čini se da se Srbiji i ne žuri, te da svoj „nerad“ vrlo često opravdava balansiranjem potreba i očekivanja prema Istoku i Zapadu. Da Srbija sve više pokazuje skepticizma prema evropskim integracijam govori i nedavna izjava predsjednika Vučića gdje je, ogorčen na neadekvatnu reakciju i pomoć EU zemljama pogođenim korona virusom, a dočekujući kineske ljekare koji su među prvima došli u Srbiju, istakao da je upravo Kina „jedina koja može da pomogne Srbiji“.

Vrata Evropske unije više nisu odškrinuta, nego širom otvorena. Trnje je raščišćeno i punopravne članice evropske porodice više nego ikada pružaju priliku Zapadnom Balkanu da postane dio te porodice. Nastavljeni proces proširenja u jeku izbijanja pandemije i finansijska pomoć koju Brisel nudi pokazuje da je Nova strategija proširenja šansa koja se ne bi trebala propustiti imajući u vidi da političke elite Balkana neovisno kojoj etničkoj strukturi pripadaju u zadnjih 20 godina imaju jednu te istu zajedničku viziju: viziju članstva u Evropskoj uniji.

Autorka je istraživačica

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari