Foto: EPA / SHAWN THEWSaveznici Kijeva užurbano nastoje da izbegnu sukob sa američkim predsednikom Donaldom Trampom na samitu G7 dok se on nakon iranske krize ponovo usmerava na rat Rusije i Ukrajine.
Tramp je bio dobro raspoložen po dolasku u Francusku, dan nakon svog rođendana, rekavši novinarima da je „sve lepo“, pre nego što je otišao na „srdačan sastanak“ sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, piše Politiko.
Američki predsednik je zatim obećao da će svoje novostečeno vreme i političku energiju usmeriti na rešavanje rata u Ukrajini, za koji je tokom izborne kampanje 2024. godine tvrdio da će okončati u roku od 24 sata nakon preuzimanja dužnosti.
„Sada kada je ovo završeno, fokusiraćemo se na to i videti da li možemo da rešimo i taj problem“, rekao je Tramp, sedeći pored Makrona. Dodoa je da 25 hiljada ljudi mesečno gine, uglavnom vojnika. „To ne bi smelo da se dešava“, naglasio je Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i dalje javno ističe da je angažovanje Sjedinjenih Država ključno za završetak rata. Ukrajinski predsednik je rekao da su on i Tramp tokom telefonskog razgovora u nedelju razmenili „dobre ideje koje bi mogle pomoći da se mir približi“.
„Predsednik ima humanitarni pristup i želi da se ovaj rat završi kako bi prestalo besmisleno ubijanje“, rekao je jedan zvaničnik Trampove administracije. Dodao je da Tramp i njegov tim veoma naporno rade na okončanju rata između Rusije i Ukrajine i ostaju optimisti da će na kraju biti postignut mirovni sporazum.
Srećko Đukić, bivši diplomata i član Foruma za međunarodne odnose, kaže za Danas da bukvalno svi očekuju ponovno Trampovo angažovanje da se na neki način rat u Ukrajini privede miru.

„Sada, pošto je ‘dobio’ rat sa Iranom, može da se posveti ratu koji je obećao da će završiti za 24 sata“, ukazuje on. „Objektivno drugačije ne može biti u aktuelnim međunarodnim odnosima. Upravo je Tramp uništio pojam međunarodne zajednice u okvirima OUN koja je sa stanovišta međunarodnog prava i pravde pozvana da rešava probleme rata i mira u svetu.“
Đukić podseća da i Moskva i Kijev danima najavljuju dolazak (Trampovih izaslanika za Ukrajinu) Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera ne bi li oživeli mirovni proces uprkos Trampovoj izjavi da je on digao ruke od daljeg posredovanja u ratu Rusije sa Ukrajinom.
„Ukrajina daje dovoljno dokaza da je ona za svaku varijantu mirovnog rešenja i prekida vatre, pritisak na tu stranu nema nikakvog smisla. Problem je na strani Moskve. Ona hoće i da ratuje, i da pregovara“, ističe sagovornik Danasa.
Prema njegovim rečima, da li su neki znaci iz Moskve i sa fronta ohrabrujući pokazaće ovo leto.
„Imajući u vidu veoma tvrdu poziciju (Vladimira) Putina, usaglašene stavove Ukrajine i Evrope, neobjašnjivu želju Trampa da se pošto-poto proslavi, treba biti realističan oko ponovnog Trampovog mirovnog angažmana“, ocenjuje Đukić.
Profesor Maksim Kamenjecki sa Instituta za međunarodne odnose u Kijevu smatra da nakon razgovora Zelenskog i Trampa sa samita G7 „nema još nekih promena“.
„Po svim pitanjima moramo pričekati. Pozitivna je reakcija Trampa da daju mogućnost da se proizvode rakete Patriot na drugim mestima, ali to pitanje nije još definitivno rešeno. To je najveći problem za Ukrajinu koja je pre par dana opet bila na udaru“, rekao je za N1.
Komentarišući da li su se odnosi Trampa i Zelenskog u međuvremenu poboljšali, Kamenjecki je rekao da se nisu promenili.
„Tramp se ne menja brzo. Kakav je bio, takav je i ostao. Zelenski je pak zainteresovan za podršku tako jako države pa zato mora da pazi na ono što govori i radi, ali sa američke strane nema nikakvih promena“, ukazao je.
Takođe je izrazio sumnju da će proces pristupanja Ukrajine EU biti ubrzan, dodajući da je „glavni problem korupcija, što Rusija može da koristi“.
Govoreći o situaciji na frontu, napomenuo je da je „teško trenutno pričati o pobedi Rusije u ovom ratu“.
„Ako govorimo o kompletnom frontu, situacija je stabilizovana. Rusi imaju velike gubitke i teško je pričati trenutno o njihovoj pobedi u ovom ratu. Međutim, napredovali su u nekoliko tačaka koji su ključne za tzv. pojas tvrđava u Donjeckoj oblasti.“
Kamenjecki je naglasio da „Rusija sigurno neće postići svoje ciljeve i to je glavno“, te da „će se rat završiti iznenada, a kada će to biti je teško proceniti“.
Odgovarajući na pitanje da li je Putin na bilo koji način uzdrman, te postoje li u Rusiji ljudi koji bi mogli ugroziti njegov položaj, rekao je da „dok ima Putina, takvih ljudi nema“.
„Oni koji bi nešto mogli da preduzmu ili su dovoljno blizu Putinu pa ćute, ili su dovoljno daleko pa čekaju promenu uslova, ali u bilo kojem slučaju, situacija nakon odlaska Putina u Rusiji će biti vrlo dramatična“, ocenio je Kamenjecki.
Za Evropljane Trampova izjava od ponedeljka da vidi mogućnost da se „nešto uradi“ u Ukrajini nakon odvojenih telefonskih razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim u nedelju nosi rizik da ponovo budu skrajnuti iz procesa odlučivanja, piše Politiko.
Iza zatvorenih vrata evropski zvaničnici strahuju da bi američki predsednik — sada oslobođen svakodnevnog upravljanja iranskom krizom — mogao pokušati da ponovo preuzme kontrolu nad mirovnim pregovorima o Ukrajini, ostavi Evropu po strani i poremeti njihovu strategiju maksimalnog pritiska na Rusiju uz punu podršku Ukrajini.
„To što je Tramp bio zaokupljen drugim pitanjima nije nužno bilo loše“, rekao je jedan diplomata EU, koji je želeo da ostane anoniman jer nije imao ovlašćenje da javno govori.
Francuski predsednik je u ponedeljak istakao da Evropljani sada snose veliki deo troškova za naoružavanje Ukrajine i da zbog toga imaju pravo glasa u odlučivanju o njenoj budućnosti.
„Pravi oblik pregovora podrazumeva da za istim stolom sede Ukrajina i Rusija dok su Evropljani i Amerikanci uz njih“, rekao je Makron u intervjuu za televizijski kanal TF1.
Još pre nego što su razgovori ozbiljno počeli, ukazuje Politiko, Tramp je dao Evropi razlog za zabrinutost — počevši od dugog telefonskog razgovora sa ruskim predsednikom na svoj rođendan.
„Juče smo imali veoma dobar razgovor sa predsednikom Zelenskim i predsednikom Putinom i mislim da možda možemo nešto da postignemo“, rekao je Tramp. „Mislim da su obojica veoma otvoreni za to.“
Dodatno pojačavajući evropsku zabrinutost, Putinov savetnik Jurij Ušakov saopštio je da će Trampovi izaslanici za Ukrajinu Stiv Vitkof i Džared Kušner uskoro otputovati u Moskvu.
Evropska unija planira da u narednim nedeljama finalizuje 21. paket sankcija protiv Rusije, kojim bi dodatno ograničila aktivnosti ruske „flote iz senke“, tankera za prevoz nafte i zadržala ograničenje cena za kupovinu ruske nafte.
Međutim, malo je pokazatelja da su Sjedinjene Države spremne da slede taj primer ili da izdvoje dodatna sredstva za podršku ukrajinskim ratnim naporima, posebno nakon što su ublažile pojedine energetske sankcije Rusiji usled rasta globalnih cena energenata.
Jedno od spornih pitanja odnosi se na to ko bi trebalo da predvodi buduće pregovore i kakav pristup bi trebalo primeniti. Zelenski je na nedavnim sastancima sa evropskim liderima insistirao da Evropa mora biti za pregovaračkim stolom, ne kao posrednik, već kao saveznik sa zajedničkim interesima.
Evropski i ukrajinski zvaničnici su uoči samita G7 naglasili da žele da pridobiju Sjedinjene Države za čvrstu zajedničku pregovaračku poziciju, bez bilo kakvih sugestija da bi Ukrajina trebalo da se odrekne dela svoje teritorije.
Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – grupa poznata kao „E3“ – prošle nedelje napravile su prve oprezne korake ka direktnom dijalogu sa Moskvom, šaljući svoje izaslanike na razgovore sa zamenikom ruskog ministra spoljnih poslova Mihailom Galuzinom.
Ove tri zemlje zadržale su oprezan pristup, ponavljajući zahteve evropskih lidera za potpunim i hitnim prekidom vatre, snažnim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu i korišćenjem sadašnje linije fronta kao polazne osnove za eventualne pregovore.
Međutim, ukoliko se Tramp aktivnije uključi, moguće je da neće deliti evropsko viđenje pregovora — ili čak želeti da Evropljani u njima učestvuju.
„Ispostavlja se da je jedina osoba na planeti koja može da okupi obe strane i pokuša da ispregovara kraj ovog rata, što dovoljno govori o ulozi predsednika na svetskoj sceni, upravo predsednika Trampa“, rekao je jedan visoki zvaničnik njegove administracije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


