Vladavina prava mora biti u središtu procesa proširenja 1Foto: EPA-EFE/ OLIVIER HOSLET

Da bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatima za članstvo u EU budu trajne i održive, potrebno je ojačati i mehanizam uslovljavanja, kako bi se proces pregovora, utemeljen na objektivnim kriterijumima mogao suspendovati u slučaju neispunjavanja uslova.

Demokratija i vladavina prava moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i poslednja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ona o poštovanju ljudskih prava i slobode medija, s posebnim naglaskom na osiguravanje uslova za nezavisan i neometan rad novinara, navodi se u rezoluciji koju je ove sedmice usvojio Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), preneo je portal European Western Balkans.

Kako se precizira, reč je o Izveštaju o preporukama Evropskog parlamenta Savetu EU, Evropskoj komisiji i potpredsedniku EK za spoljne poslove i bezbednosnu politiku za Zapadni Balkan Žozepu Borelu, u susret ovogodišnjem samitu EU-Zapadni Balkan, koji će se održati u Zagrebu.

Autor izveštaja je hrvatski poslanik u EP Tonino Picula, predstavnik grupe socijalista i demokrata, druge po snazi u EP.

U dokumentu se ističe da svaka zemlja kandidat za članstvo u Uniji „mora da osigura slobodne, poštene i transparentne izbore“, u skladu sa međunarodnim standardima i ojača ulogu civilnog društva „kao važnog aktera demokratske konsolidacije“.

Ključne preporuke su da se osigura da unapređena metodologija pregovaranja za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u EU i da EU uspostavi jasna i predvidiva pravila i kriterijume, i dosledno ih primenjuje, čime EU vraća svoj kredibilitet, konstatuje EWB. Takođe, preporuka je da grupisanje područja pregovaranja „naglašava dubinu i kvalitet reformi u zemljama kandidatima, da donosi konkretne rezultate u zemljama kandidatima, uz istovremenu mogućnost pregovaranja u više područja“.

Istovremeno, navodi se da je potrebno uspostaviti „jasna“ merila napredovanja na putu ka članstvu, „kao i osigurati kontinuiranu podršku tokom celog procesa pregovaranja“.

Nadalje, nužno je da se osiguraju jasni politički podsticaji zemljama Zapadnog Balkana i da im se omogući učešće u sektorskim politikama i programima EU pre punopravnog članstva, kroz ciljanu finansijsku podršku, da bi građani „osetili opipljive koristi članstva i da bi se povećalo prisustvo EU u tim zemljama“. Kako se naglašava, „izuzetno je važno osigurati i bližu saradnju Evropskog i parlamenata zemalja kandidata.

– Evropska unija je uvek pokazivala snagu u izazovnim vremenima. Izveštaj koji je usvojio Evropski parlament, uprkos odlaganjima zbog korona virusa, jasna je poruka podrške zemljama Zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima i aktivnostima s ciljem pristupanja EU nakon ispunjavanja kriterijuma. Jasan je to znak naše podrške nastavku procesa proširenja u celini, kojem smo ovim izveštajem dali novi kredibilitet. Proširenje je jedna od najuspješnijih politika EU tokom celog njenog postojanja i naš najsnažniji spoljnopolitički alat za promovisanje demokratije, blagostanja i mira. Politika proširenja je i preduslov za jačanje prisutnosti i strateških interesa EU na Zapadnom Balkanu, zbog čega je i reč o našem zajedničkom interesu, poručio je Picula.

Sena Marić, programska menadžerka i viša istraživačica Centra za evropske politike, ocenjuje za Danas da je usvajanje rezolucije u Spoljnopolitičkom odboru EP „pozitivan razvoj događaja“.

– Najpre, dobra je vest da u trenutnom sazivu EP postoje poslanici koji se aktivno zalažu za jačanje veza EU i Zapadnog Balkana, i time stvaraju pritisak na formalne kreatore i donosioce odluka u procesu pristupanja – Evropsku komisiju i države članice – da Zapadni Balkan bude u njihovom središtu pažnje čak i u doba pandemije korona virusom. Drugi i značajniji razlog je činjenica da je EP nadležan za pitanje usvajanja višegodišnjeg budžetskog okvira EU, zajedno sa državama članicama. Pretpristupna pomoć državama kandidatima, kao i svi drugi fondovi kojima će region možda dobiti pristup,  deo su tog budžetskog okvira. U tom smislu, EP, koji se zalaže za veće cifre Zapadnom Balkanu i njihovo racionalnije trošenje, veoma je bitan saveznik zemljama regiona. Uspeh mnogih predloženih mera u okviru inicijative za unapređenje procesa pristupanja će zavisiti i od visine i prirode sredstava koje će biti na raspolaganju Zapadnom Balkanu, i u tome je potencijalna moć ove rezolucije i EP kao donosioca odluka, objašnjava naša sagovornica.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari