Voda na Hajdučkoj česmi i kod crkve Svete Petke na Kalemegdanu nisu za piće 1Foto: Pixabay/GoodMate

Tokom aprila 2019.godine, Gradski zavod za javno zdravlje je obavio redovnu kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće na 32 javne česme sa izvorskom vodom u užoj i široj zoni grada.

Ova kontrola se obavlja u okviru programa monitoringa kvaliteta podzemnih voda na teritoriji Beograda, finansiranog od strane Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, navodi se na sajtu GZZJZ.

Da bi voda mogla da se koristi za piće mora da bude zdravstveno bezbedna, tj. ispravna i u pogledu fizičko-hemijskih i u pogledu mikrobioloških osobina, odnosno da ispunjava uslove važećeg Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

Kada se radi o izvorskoj vodi koja ne prolazi tretman prečišćavanja i završne dezinfekcije, najčešći problem koji se registruje je mikrobiološka neispravnost, a evidentiraju se i fizičko-hemijska odstupanja.

Kako navode iz GZZJZ, rezultati analiza obavljenih tokom 2018. godine, pokazali su da je 31.1 odsto uzoraka fizičko-hemijski neispravno, a da je 58.6 odsto uzoraka bakteriološki neispravno. Lokaciju svih objekata javnih česama sa izvorskom vodom koje su obuhvaćene programom kontrole na teritoriji Beograda, kao i rezultate najnovijih analiza na mesečnom nivou možete pogledati na internet stranici GZZJZ: http://www.zdravlje.org.rs/index.php/javne-cesme-beograd

Od 16 popisanih izvora sa tog spiska Zavoda samo su tri ispravna za piće, to su česma na Miljakovcu, u manastru Rakovica i u Grabovcu. Voda sa Hajdučke česme, kao i iz crkve Svete petke na Kalemegdanu nisu ispravne za piće.

– Na osnovu rezultata ispitivanja koja sprovodi Gradski zavod za javno zdravlje, Beograd i stanja na terenu, Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja donosi rešenja o zabrani korišćenja vode za piće, na osnovu kojeg lokalna samouprava ili nadležno javno komunalno preduzeće postavlja tablu sa obaveštenjem da voda nije za piće. Na žalost, postoji problem sa nesavesnim građanima koji skidaju table sa obaveštenjem da voda nije za piće i čime mogu ugroziti ostale potencijalne korisnike vode sa javnih česama, kažu iz Gradskog zavoda.

Razlozi lošeg stanja u pogledu ispravnosti izvorske vode sa javnih česama leže u činjenici da za većinu objekata nisu ustanovljene zone sanitarne zaštite, da ne postoje titulari (vlasnici) koji bi brinuli o uređenju, odnosno održavanju ovih objekata, kao i da ima sugrađana koji ne postupaju u skladu sa osnovnim načelima higijene prilikom korišćenja vode sa ovih česama. Činjenica je da veći broj javnih česama godinama unazad nije održavan u građevinsko-tehničkom pogledu, a što bi podrazumevalo redovno čišćenje i dezinfekciju kaptaža i održavanje okolnog prostora, sve to utiče da kvalitet izvorske vode na teritoriji Beograda bude izuzetno promenljiv i nestabilan.

Iz GZZJZ; napominju da postoji i više od 180 česama sa vodom za piće iz distributivne mreže beogradskog vodovoda (prerađena, prečišćena, hlorisana voda) koje se uglavnom nalaze u blizini škola, gradskih parkova, i u zonama šetališta (npr. Knez Mihajlova ulica, Bulevar kralja Aleksandra). Zavod  kontroliše vodu sa javnih česama povezanih na gradsku distributivnu mrežu u sklopu redovne kontrole kvaliteta vode za piće iz beogradskog vodovoda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari