Vrmdža, mesto gde se sreću priroda i turizam 1Vrmdža,pogled sa Latin grada

Nesvakidašnjeg imena selo Vrmdža u podnožju Rtnja po mnogo čemu je jedinstveno. U vreme kada iz sela i manjih gradova u Srbiji stanovništvo odlazi u veće gradske centre i inostranstvo u Vrmdžu se doseljavaju ljudi iz zemlje i sveta.

Vrmdžu je ove godine posetilo je 8000 turista-izletnika, kupoprodaja nekretnina u selu, građevinski materijal, angažovanje radne snage u minulih desetak godina procenjuje se na pola miliona evra, a osnovni princip ovdašnjeg udruženja „Vrmdža – domaća radinost“ jeste da je geografsko poreklo njihovih proizvoda isključivo Vrmdža.

Cilj stanovnika Vrmdže je stvaranje uslova života za 21. vek, a da priroda ostane netaknuta, što se poklapa i sa stavom da ekološki turizam treba da uključi lokalne zajednice, tj. lokalno stanovništvo jer se time doprinosi održivosti i jača podrška za zaštitu područja.

– Vrmdža ima 570 stanovnika, oko 150 domaćinstava koja se pretežno bave poljoprivredom i jedno je od jačih sela u sokobanjskoj opštini sa stočnim fondom. Oko 50 stanovnika je na privremenom radu u inostranstvu u zemljama EU, a nekoliko domaćinstava poslednjih godina aktivno se bavi seoskim turizmom. Mladih ljudi do 30 godina ima oko 60, a u seoskoj školi do IV razreda je u proseku petnaestak đaka – predstavlja nam u kratkim crtama selo predsednik MZ Vrmdža Slaviša Krstić, ne zaboravljajući da pomene da se naselje prvi put pominje u pisanim dokumentima u 3. veku i da i danas u središtu sela dominira Latin grad, rimsko utvrđenje za odbranu carskog druma za Bliski i Srednji istok.

LIČNA INICIJATIVA SELJANA

Vrmdžansko jezero, očuvana priroda, 40 izvora pitke vode, mitski Rtanj u čijem je podnožju atributi su ovog sela koje su stanovnici stavili u funkciju razvoja. I Vrmdža je bila u propadanju kao i većina sela u Srbiji, ali od 2006. kreće preporod. Novoformirani Savet MZ Vrmdža uradio je analizu potencijala Vrmdže, usvojio novi koncept razvoja zasnovanog na promociji i jačanju prirodnih potencijala, izgradnji infrastrukture, razvoju turizma i stvaranju pozitivne atmosfere za život i doseljavanje ljudi, objašnjava Slaviša Krstić.

U praksi to izgleda ovako: asfaltiran je prilazni put do sela, asfaltirani su i glavni pravci prema zaseocima, selo se izvorskom vodom snabdeva sa tri vodovoda, pokriveno je fiksnom i mobilnom telefonijom, izgrađena infrastruktura za bežični internet, obeležena 15 km duga biciklistička staza, planinarske staze u Vrmdži i do Rtnja, urađeni prilazni putevi do izletišta, ulična LED i dekorativna rasveta.

Od 2006. godine selo ima internet prezentaciju, 2008. organizovana je prva Vajarska kolonija, iste godine Vrmdža je i na Sajmu turizma, Tri godine kasnije 2011. uređen je Etno muzej i održana međunarodna Foto-video kolonija.

Vrmdža, mesto gde se sreću priroda i turizam 2
Latin grad

Prvi međunarodni MTB maraton organizovan je 2012. a godinu dana kasnije uz MTB maraton i prva akcija Udruženja srpskih biciklista. Ovim manifestacijama pridružili su se i planinarski pohodi, „Penjački festival“ za koji je uređeno prirodno penjalište „Devojački kamen“, internacionalni filmski festival turističko-ekološko-dokumentarnog filma, a sve je pratila aktivna promocija sela u medijima.

– Važan momenat koji se poklopio sa našim aktivnostima 2008. je doseljavanje ljudi. Mi smo kao MZ Vrmdža u saradnji sa meštanima-starosedeocima odmah reagovali, dali jaku podršku, potrebnu pomoć i radili na stvaranju pozitivne atmosfere. Rezultat je 40 kupljenih kuća-placeva, pokrenuta građevinska operativa – sezonska radna mesta, veliki promet za prodavnice građevinskog materijala, povećana prodaja poljoprivrednih proizvoda lokalnog stanovništva i još važnije, razmena kulture gde smo, smatram, napredovali zahvaljujući i našim, većinom visokoobrazovanim novim meštanima iz Srbije i inostranstva, Italije, Amerike, Švajcarske. Zanimljivo je da ranije niko od njih nikad nije imao nikakve veze sa Vrmdžom. Nekoliko njih je kupilo kuće na neviđeno, videli su na internetu i angažovali rođake iz Srbije da ih za njih kupe – kaže Krstić.

Prema njegovim rečima kad sve saberemo vrednost vrmdžanske priče je veća od milion evra: – Moram da napomenem da nije bilo direktne pomoći države i sve je naša ideja i lična inicijativa.

ŽENE, S LJUBAVLJU

Od Krstića saznajemo i da u Vrmdži i prostoru sokobanjske opštine radi novoosnovana zemljoradnička zadruga „Agro Rtanj“ sa 26 članova, pri čemu gotovo polovinu čine žene. Osnovani su i Rural HUB Vrmdža, CDOP-centar za društveno odgovorno preduzetništvo i Udruženje „Vrmdža domaća radinost“, koje za sada ima 13 žena članica. Kako navodi Nena Marković, jedna od članica Udruženja, sve one žive u Vrmdži i bave se poljoprivredom i stočarstvom u svojim domaćinstvima i sa svojim porodicama i sve one su domaćice, majke, supruge.

– Kao što i stoji u nazivu, naše udruženje obuhvata širok spektar domaće radinosti, od proizvodnje zdrave, domaće hrane, sokova, likera, čajeva, preko suvenira i umetničkih dela do ručnih radova. Osnovni postulat Udruženja je porodica i ljubav i žena koja je kao majka, supruga i domaćica stub domaćinstva. Zato je i logo našeg Udruženja ,,Iz ljubavi sa porodicom zajedno sa vama stvaramo okruženje ispunjeno poverenjem“ – kaže Nena Marković.

Inicijatorka i pokretačica ideje o Udruživanju žena je Dragana Tomić Pilipović iz Vrmdže, direktorka i osnivačica CDOP-a, Centra za društveno odgovorno preduzetništvo sa sedištem u Vrmdži.

– U okviru CDOP-a radi i RURAL HUB i poseban akcenat je gospođa Pilipović stavila na osnaživanje žena na selu, na razvoj njihove socijalne svesti, na jačanju njihovog samopoštovanja i samovrednovanja i njihove finansijske situacije. – pojašnjava Nena Marković za Dans, dodajući da je sve počelo nekoliko godina unazad, okupljanjem žena u RURAL HUB-u na radionicama sa različitim temama.

Postepeno animiranje žena rezultiralo je idejama o originalnim suvenirima iz Vrmdže, o iskorišćavanju blagodeti sela i prirode u proizvodnji domaće hrane i razvoju seoskog turizma i na kraju osnivanjem Udruženja žena pod čijim okriljem će sve to i funkcionisati, ističe naša sagovornica.

Vrmdža, mesto gde se sreću priroda i turizam 3
Seoski etno muzej

– Sadašnji trend je osnivanje udruženja širom Srbije, a da bi bilo drugačije, po nečemu specifično i originalno, osnovni princip našeg Udruženja jeste da je geografsko poreklo naših proizvoda Vrmdža. Voće, povrće, šumski plodovi, lekovito bilje, sve je iz atara Vrmdže. Vrmdža je planinsko selo podno Rtnja bogato čistom netaknutom prirodom, pijaćom vodom, nezagađenim vazduhom, stoletnim šumama, bistrim potocima, lekovitim biljem. Meštani obrađuju svoje zemljište na tradicionalan način trudeći sa da sačuvaju autohtone, starinske vrste voćaka kao što su šljive ranka i požega, jabuka šumatovka, kolačara, budimka, grožđe drenak i tamnjanika. Sve su to vrste koje se ne tretiraju nikakvim sredstvima za zaštitu i samim tim zdrave za ishranu. Tako je i sa povrćem, svaka domaćica sama proizvodi seme paprike, crnog i belog luka, kupusa, paradajza ove za narednu godinu. Zato su i proizvodi Udruženja žena sa specifičnim ukusom, aromom i bojom. A to su slatka, džemovi, likeri, sokovi, zimnica, sirevi… od drenjina, trnjina, šipurka, kupina, malina, višanja, zove, jagoda, od majske ruže i petlidžančića, od mušmula i jabuka… po tradicionalnim receptima, na tradicionalan način, na šporetu na drva, bez konzervansa i veštačkih zaslađivača – priča Nena Marković.

Udruženje ima svoju fb stranicu, učestvuje na manifestacijama u Vrmdži, Sokobanji, Knjaževcu i Nišu gde plasira svoje proizvode. Planiraju da učestvuju na manifestacijama i van okruženja, veću medijsku vidljivost, rade i na otvaranju prodajnog mesta u Vrmdži tokom turističke sezone kada selo poseti veliki broj turista i u tome očekuju pomoć opštine Sokobanja i MZ Vrmdža.

‘ Budućnost Vrmdže su njeni meštani-časni, vredni, radni i pošteni ljudi, a iznad svega gostoljubivi. Svako domaćinstvo ima sobu za goste, poneko i apartman, a može se naći i cela kuća za izdavanje gostima. Uz domaću hranu, mogućnost učestvovanja u svim seoskim poslovima pa i pripremanju sopstvenog obroka Vrmdža je idealno mesto za zdrav i lekovit odmor. S obzirom da se svaka članica Udruženja ujedno bavi i seoskim turizmom i izdavanjem smeštaja gostima tako je u ponudi zdrava hrana i turizam što je i budućnost Vrmdže – smatra Nena Marković.

Ekološki turizam, stvarno

Ekološki-održivi-avanturistički turizam je u globalnoj ekspanziji i predstavlja realan potencijal, kažu za Danas u WWF Srbija. Dodaju da ekološki turizam mora biti takav da promoviše zaštitu prirode i da je ne narušava.

– Ako se to dešava, onda to nije ekološki turizam, već neki oblik konvencionalnog ili masovnog turizma. Ekološki turizam, mora imati komponentu edukacije o prirodi i održivom razvoju i u idealnom obliku treba da uključuje lokalne zajednice, tj. lokalno stanovništvo. Na taj način doprinosi održivosti i jača podršku za zaštitu datog područja – ističe Goran Sekulić iz WWF Srbija. Osim nepropisnog odlaganja smeća na koje se reaguje uklanjanjem divljih deponija i edukacijom stanovništva, drugih problema ekološke prirode u Vrmdži nema, kaže Slaviša Krstić.

– Naš cilj je da stvorimo uslove za život iz 21. veka, a da nam priroda ostane netaknuta – ističe Krstić dodajući da će oni i dalje raditi na unapređenju usluge, infrastrukture i promociji. Tome će sigurno doprineti Planinarski pohod „Vrmdžila 2019“, „Vrmdža fest“, Penjački festival, gostoljubivi i vredni domaćini, zdravi proizvodi iz kuhinje „Vrmdže – domaća radinost“ i agilni stanovnici rešeni da za svoje selo, a time i svoju budućnost urade najbolje.

Fotografije su vlasništvo MZ Vrmdža, autor noćnih fotografija je Goran Milisavljević iz Vrmdže a svih ostalih Saša Đorđević iz Niša

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari