Zaštitnik građana: Porodično i partnersko nasilje veliki problem društva 1Zoran Pašalić Foto: Medija centar

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra saopštenjem se oglasio Zoran Pašalić, zaštitnik građana, koji se osvrnuo na stanje ljudskih prava u Srbiji

U svetu su u proteklim decenijama temeljno unapređena prava žena, razvijalo se međunarodno pravo u oblasti utvrđivanja odgovornosti za kršenje ljudskih prava i ostvaren napredak u zaštiti i promociji prava marginalizovanih društvenih grupa. Ipak, ovaj dan se, i u svetu i u Srbiji, i dalje obeležava u svetlu brojnih oblika kršenja ljudskih prava, pre svega prava dece, žena, prava LGBT zajednice, nacionalnih manjina, tražilaca azila i drugih, navodi se u saopštenju.

Nasilje, pre svega porodično i partnersko, još uvek je veliki problem našeg društva. Više od 30 žena od početka godine ubijeno je porodičnom nasilju. Podaci pokazuju da je svaka treća žena u Srbiji prebijena ili je doživela neki od osnovnih oblika nasilja, a skoro 95 odsto ubijenih žena nije se obratilo za pomoć institucijama.

Nasilje se minimizira, a njegovo procesuiranje nije dostiglo zadovoljavajuću efikasnost, pa su kazne izrečene nasilnicima još uvek veoma blage, upozorio je Pašalić.

Osobe sa invaliditetom u našem društvu i dalje su jedna od najranjivijih i nevidiljivih društvenih grupa izložena stereotipima i predrasudama. Nepristupačnost, nepostojanje usluga socijalne zaštite, nezaposlenost i nepostojanje svesti o teškoćama i problemima sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću, potvrđuju nam da se prava osoba sa invliditetom u Srbiji i dalje krše i nedovoljno ostvaruju.

Lica sa mentalnim smetnjama često su faktički lišena slobode u ustanovama socijalne zaštite domskog tipa, iako u pravnom sistemu za to ne postoji pravni osnov. Takođe, iako Zakon o zaštiti lica sa mentalnim smetnjama propisuje postupak nedobrovoljnog smeštanja u psihijatrijske ustanove na osnovu odluke suda, u praksi neretko o tome odlučuju treća lica, ukazao je zaštitnik građana.

Prema poslednjim zvaničnim podacima oko 30 odsto dece u Srbiji živi na ivici siromaštva, svako deseto dete u apsolutnom siromaštvu, 20 odsto nije primilo sve vakcine, skoro trećina mlađih od pet godina nema odgovarajuću ishranu, a oko 50 odsto dece u Srbiji prima neku vrstu socijalnog davanja.

Zaštitnik građana je za poslednjih jedanaest godina samo u oblasti prava deteta dobio 3500 pritužbi i tim povodom nadležnima uputio oko hiljadu preporuka za unapređenje položaja i prava dece.

Nacionalni mehanizam za prevenciju torture je u 40 poseta uputio preko 200 preporuka u cilju unapređenja položaja osoba koje se nalaze u zatvorima, policijskim stanicama, centrima za migrante, socijalnim ustanovama domskog tipa i psihijatrijskim ustanovama, od kojih je većina prihvaćena ili je u toku njihova implementacija.

Zaštitnik građana je ukazao da pogibije radnika na radnim mestima predstavljaju upozorenje da su nedovoljno razvijena svest nadležnih organa, ali i čitavog društva o značaju bezbednosti radnika, kao i zaštiti radnika na radu, koji su i dalje uzroci ovakvih tragičnih događaja. I tokom ove godine Zaštitnik građana je primio veliki broj pritužbi u kojima je ukazano na kršenja prava radnika. Najčešće povrede prava na koje su radnici ukazivali su neisplaćene ili neredovno isplaćene zarade, neuplaćeni doprinosi za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, zlostavljanje na radu, rada „na crno“, uskraćivanja prava na korišćenje bolovanja i godišnjih odmora. Posebno su ugrožena prava radnika u privatnom sektoru.

Iako je ostvaren značajan napredak u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji, Zaštitnik građana skreće pažnju da problemi u primeni Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama ipak postoje, posebno kada su u pitanju prava na upis ličnog imena na jeziku i pismu nacionalne manjine. U praksi je uočeno da i dalje postoji nejednako postupanje i nerazumevanje zaposlenih u javnoj upravi u primeni ovog zakona. Zbog toga je Zaštitnik građana sproveo istraživanja o službenoj upotrebi albanskog, odnosno mađarskog jezika i pisma i uputio nadležnim organima izveštaj sa preporukama za pravilnu i potpunu primenu ovog zakona.

Sloboda medija i izražavanja, ključni su za razvoj demokratskog društva i zahtevaju neumorno angažovanje države, nevladinog sektora, građana i medija.

Pritisci na medije međutim, upozorava Pašalić, očigledni su i vidljivi na različite načine, uključujući i direktne napade na novinare. Niska i neredovna primanja, rad „na crno“ i nepovoljni radni ugovori uslovili su položaj novinara još težim. Međunarodna zajednička misija medijskih organizacija preporučila je nadležnim organima u Republici Srbiji da klasifikuju novinarstvo i medije kao posebno pitanje od značaja za instituciju republičkog Zaštitnika građana, kako bi se toj instituciji u većoj meri omogućilo da se bavi pritužbama i pitanjima u oblasti novinarstva i medija, rekao je Pašalić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari