Brnabić: Ključni su veći rast BDP-a i pad nezaposlenosti ispod 10 odsto 1Foto: Fonet/ Nenad Đorđević

Prioritet u prošloj godini bile su ekonomske reforme i fiskalna konsolidacija, a godinu smo završili sa dobrim ekonomskim pokazateljima.

Značajno smo smanjili javni dug, imamo stabilan kurs dinara i inflaciju u planiranim okvirima. Vlada je napravila velike pomake u unapređenju uslova poslovanja, za šta smo dobili priznanja najvećih međunarodnih institucija, uključujući i Svetsku banku, koja je Srbiju proglasila liderom u sprovođenju reformi u Jugoistočnoj Evropi. Na kraju godine, ukupan bilans direktnih stranih investicija iznosio je 2,6 milijardi evra. Uveli smo poreske podsticaje za preduzetnike, i na tome ćemo nastaviti da radimo – kaže za Danas Ana Brnabić, predsednica Vlade Srbije, sumirajući proteklu godinu.

Kako kaže, budžet za ovu godinu je razvojni, sa 128,8 milijardi dinara za kapitalne investicije, od čega je više od 40 odsto planirano za projekte saobraćajne infrastrukture. Ključni ekonomski izazovi u ovoj godini su snažniji rast BDP i smanjenje nezaposlenosti ispod 10 odsto.

– Zato ćemo nastaviti započeti posao na rasterećenju privrede. Pored toga, prioritet ostaje i privlačenje novih investicija jer to doprinosi konkurentnosti privrede. Ono što je novina, jeste da Vlada razmatra unapređenje politike subvencija, u cilju privlačenja kompanija koje donose inovacije i nove tehnologije. Započeli smo proces transformacije naše ekonomije u ekonomiju 21. veka koja je zasnovana na inovacijama i na znanju. To je ekonomija koja počiva na digitalizaciji i na obrazovanju – što i jesu naši ključni prioriteti.

* Nedavno ste u jednom intervjuu rekli da je glavni ekonomski zadatak za 2018. da se dostigne privredni rast od četiri odsto. Kako nameravate to da postignete?

– U 2018. godini prognoziran je rast BDP-a od 3,5 odsto. Uvek su moguća odstupanja u oba smera usled nepredviđenih ekonomskih uticaja, ali je dobro to što su i MMF i Fiskalni savet, dve konzervativne institucije, došle do sličnih predviđanja u kom pravcu će se kretati srpska privreda.

Doneli smo niz mera koje će da unaprede našu ekonomiju. Pre svega, nastavljamo da unapređujemo, pojednostavljujemo i pojeftinjujemo poslovni ambijent u Srbiji, jer je upravo privatni sektor glavni motor rasta, razvoja i zapošljavanja. Takođe, nastavljamo svakodnevno da radimo na poboljšanju pozicije Srbije na „Doing Business“ listi Svetske banke. Podizanjem neoporezivog dela zarade sa 11.790 dinara na 15.000 dinara, smanjili smo poreski pritisak na privredu. Nastavićemo da smanjujemo parafiskalne namete, poreze i druga opterećenja, ali odgovorno, poštujući fiskalni prostor.

Što se poljoprivrede tiče, nastavljamo sa ulaganjem u sisteme navodnjavanja, kao i automatizaciju protivgradne zaštite i elektrifikaciju polja, da bi bili otporniji na klimatske promene. Nadam se da ćemo u saradnji sa Biosens institutom već u aprilu pokazati našim, ali i poljoprivrednicima iz regiona, prvu digitalnu farmu kao ogledno dobro koje će u budućnosti voditi mnogo efikasnijoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Kao što znate, planiramo i veliki projekat stanogradnje koji će sigurno imati dobre efekte i na BDP.

Konačno, ulaganjem u obrazovanje i digitalizaciju i unapređenjem vladavine prava, postajemo značajno konkurentniji u privlačenju investicija. To su ključna pitanja za Vladu i radićemo na tome da dostignemo projektovani nivo BDP-a, a verujem da ćemo nastavkom ekonomskih reformi imati još brži rast u godinama pred nama.

* Pre godinu dana na Kopaoniku ste izjavili da nemamo preveliku, ali imamo neefikasnu državnu upravu. Kako stojimo danas?

– Napravili smo značajne pomake u tom sektoru u smislu efikasnije javne uprave podizanjem kapaciteta za elektronske servise za građane i privredu. Nažalost, i dalje ima jako mnogo posla i trebaće vreme da građani i privreda osete sve benefite e-Uprave. Zašto? Pre svega zato što smo kao prethodna vlada zatekli sistem u kome apsolutno ništa nije urađeno da bi se elektronska uprava uspostavila i da građani više ne bi bili kuriri države, već država njihov servis.

Daću vam nekoliko primera: matične knjige građana su još uvek bile samo u papirnom obliku, više od tri miliona građana Srbije nije imalo validne adrese, odnosno živeli su u ulicama bez imena i kućama bez broja, podaci o državljanstvu su još uvek isključivo u papirnom obliku, nije postojala opcija za elektronsko plaćanje – karticama ili elektronskim novcem – za usluge koje vam pruža država…

Krenuli smo to da menjamo, ali će trebati vremena – završili smo prenos matičnih knjiga u elektronski oblik, uveli smo elektronska plaćanja, započeli rad na Adresnom registru, očekujemo da Skupština usvoji izmene i dopune Zakona o državljanstvu pa da i podatke o državljanstvu prenesemo u elektronski oblik, povezujemo polako sve baze podataka koje imamo u elektronskom obliku.

Još kao ministarku državne uprave i lokalne samouprave šokirao me je podatak da šalterski službenici godišnje izdaju više od sedam miliona izvoda, potvrda i raznih uverenja. Ako se za odlazak na šalter u proseku potroši samo jedan sat, to je više od sedam miliona sati godišnje koje je potrošeno na papirologiju. Zahvaljujući informacionom sistemu eZUP, koji omogućava elektronsku razmenu podataka iz službenih evidencija 14 baza podataka šest velikih državnih institucija, za samo nekoliko meseci razmenjeno je oko 100.000 elektronskih dokumenata.

Elektronska uprava štedi vreme i novac, ona je efikasan mehanizam u smanjenu birokratije i borbi protiv korupcije. Drago mi je što naši građani danas sve više traže uvođenje elektronske uprave – znači da smo ovo nametnuli kao temu i legitimno očekivanje, ne samo od ove vlade već i od svih budućih, kad već prethodne nisu videle interes da se ovim bave.

* Šta je Vlada u međuvremenu uradila na povećanju efikasnosti javne uprave?

– Pored svih stvari koje sam pomenula, važno je naglasiti da smo se i institucionalno unapredili. Formirali smo Kancelariju za informacione tehnologije i e-Upravu i time postavili dobru osnovu za razvoj elektronske uprave. Kancelarija objedinjava IT kapacitete, omogućava centralizovanu kontrolu nabavki i trošenja resursa. Takođe, formirali smo i Državni Data centar koji je ključan za efikasno funkcionisanje e-Uprave i koji će biti osnova za razvoj novih usluga za građane i za privredu.

Usvojili smo Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju, i formirali Radnu grupu Vlade za smanjenje upotrebe pečata i eliminacije papirnih faktura. Vlada je usvojila predlog Zakona o elektronskoj upravi i uputila ga u Skupštinu.

U domenu kapaciteta javne uprave takođe smo završili Zakon o nacionalnoj akademiji za javnu upravu koji je Skupština usvojila krajem prošle godine. Ove godine konačno otvaramo Akademiju koja će se, po prvi put u Srbiji, baviti kontinuiranim obrazovanjem i podizanjem kapaciteta zaposlenih u lokalnim samoupravama.

* Krajem prošle godine usvojen je Zakon o zaposlenima u javnim službama koji stupa na snagu od sledeće godine. Šta bi trebalo da donese taj zakon?

– Reforma javnog sektora je temeljna i svaki propis koji je donet ili na kome se radi priprema se u stalnom dijalogu sa sindikatima. Zakon o zaposlenima u javnim službama jedan je od najvažnijih koji treba da uredi sistem državne uprave. Prilikom izrade ovog zakona, uvaženo je 70 odsto primedbi i sugestija sindikata. Zakon utvrđuje mehanizme i sistem za vrednovanje rada i nagrađivanja. Takođe, obezbeđuje veću ulogu sindikata u kolektivnom pregovaranju oko otpremnina, kao i u organizaciju rada. Pored ovoga, obezbeđuje se dodatna zaštita u slučaju materinstva i gubitka zdravstvene sposobnosti.

Važno je naglasiti da Zakon o zaposlenima u javnim službama ne uređuje visinu plata. On uređuje položaj i vrednovanje rada zaposlenih u javnim službama – nešto na šta čekamo decenijama. Ono što smo ovim zakonom obezbedili, a što se tiče visine plata, jeste zaštita nivoa zatečenih primanja u prelasku na novi sistem plata.

* Da li Vlada razmatra novi aranžman sa MMF-om? Čemu ste bliži, nastavku ili završetku saradnje?

– Međunarodni monetarni fond uspešno je ocenio završetak trogodišnjeg aranžmana iz predostrožnosti vrednog 1,32 milijarde dolara. Nova saradnja sa MMF-om bila bi dodatan signal domaćim i stranim investitorima, da smo posvećeni očuvanju makroekonomske stabilnosti koju smo postigli odgovornom fiskalnom konsolidacijom, i da smo fokusirani da ostvarimo održive, više stope rasta BDP-a u narednim godinama.

Zbog toga, kao i zbog činjenice da imamo još ozbiljnih strukturnih reformi koje moramo da sprovedemo, razmatramo novi aranžman sa MMF. Taj aranžman svakako neće podrazumevati nikakvu finansijsku podršku ili kreditnu liniju iz predostrožnosti jer nama to danas ne treba. Pregovori sa MMF će početi u naredna dva meseca i očekujem da ćemo do sredine godine ući u novi aranžman.

* Kao ministarka ste insistirali na digitalizaciji javne uprave. Da li smo napredovali u poslednjih godinu dana na ovom planu, šta je urađeno, a šta je ostalo da se uradi?

– Jedan od projekata na koji sam posebno ponosna jeste projekat ”Bebo, dobro došla na svet”, zahvaljujući kojem smo roditeljima omogućili da odmah u porodilištu, bez odlaska na šalter, odrede ime detetu, elektronski prijave prebivalište i zdravstveno osiguranje. Sada smo proširili ovaj projekat novom uslugom – podnošenjem zahteva za roditeljski dodatak i on funkcioniše u Zrenjaninu, Leskovcu, Loznici i Beogradu, a do kraja septembra će zaživeti u svim porodilištima u Srbiji.

Ovako kompleksnu i efikasnu elektronsku uslugu u porodilištu nema ni većina zemalja Evropske unije.

Projektom automatske overe zdravstvenih kartica svi poslodavci, preduzetnici, poljoprivrednici, slobodni umetnici i ostali, oslobođeni su obaveze da overavaju zdravstvene kartice na šalterima RFZO. Time smo privredi uštedeli više od 500.000 sati godišnje i sigurno više od 1,5 miliona evra godišnje.

Od 1. januara ove godine omogućili smo elektronsku registraciju preduzetnika. Budući preduzetnici putem interneta mogu da podnesu zahtev za registraciju i da izvrše elektronsko plaćanje.

Još puno posla je pred nama, ali smo na dobrom putu da imamo modernu eUpravu i efikasnu javnu upravu koja je servis građanima i privredi.

U narednom periodu posebnu pažnju ćemo posvetiti jačanju kapaciteta lokalnih samouprava, jer su upravo oni partner Vladi u pokretanju lokalnog ekonomskog razvoja i postizanju ravnomernog regionalnog razvoja.

* Kada će biti gotovi adresni registri bez kojih ste rekli da nema e-Uprave?

– Ažuriranje adresnog registra inicirali smo još u mandatu prethodne vlade, u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Taj registar sadrži podatke o nazivima ulica i kućnim brojevima i jedan je od najvažnijih državnih registara. Kao što sam pomenula, prema procenama Republičkog geodetskog zavoda, više od tri miliona građana Srbije ima prijavljeno prebivalište u ulicama bez određenog kućnog broja, a od toga više od 2,6 miliona građana prijavljeno je na adrese za koje nije određen ni naziv ulice. To stvara velike probleme i građanima i državnim institucijama, otežava i onemogućava komunikaciju.

Uspešno smo završili pilot-projekat u Loznici, gde je 677 ulica dobilo ime, a kuće brojeve. Zaposlili smo 30 novih geodeta koji rade na ovom projektu. Država će izdvojiti pet miliona evra kako bi se ovaj važan posao završio. Cilj nam je da ažuriranje adresnog registra na teritoriji Srbije završimo do sredine 2019. i time omogućimo brze, efikasne i lako dostupne usluge građanima i privredi. Rešeni smo da uvedemo red u državu i državnu upravu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari