Centar "Zlatar" na korak do privatizacije: Leto sa novim gazdom 1Pod ključem gotovo deceniju : Centar Zlatar

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja će ovih dana raspisati licitaciju za prodaju bivše Specijalne bolnice za lečenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja na Zlataru.

Javni poziv ovog resora Vlade Srbije trebalo bi da bude prvi korak ka privatizaciji i ponovnom puštanju u rad objekta sa 330 ležajeva, koji je zbog finansijske dubioze i nebrige države zakatančen pre desetak godina.

– Novog gazdu bivšeg RH Centra očekujemo uskoro. Plan potencijalnog investitora je da već letos, odmah nakon kupovine, započne kompletnu sanaciju objekta. Biznis planom predviđeno je da u rekonstrukciju i nove moderne sadržaje uloži oko pet miliona evra i u početku zaposli 66 radnika. Zainteresovani kupac, sa kojim pregovaramo gotovo dve godine, poslao je Vladi Srbije još pre par meseci pismo o namerama sa precizno razrađenim poslovnim planom – kaže Radosav Vasiljević, predsednik opštine Nova Varoš.

Prema poslednjim informacijama sa kojima raspolažu u opštinskom rukovodstvu, potencijalni kupac bivšeg Zavoda na Zlataru, već je obezbedio značajan deo inventara i opreme kako bi ubrzao proces ponovnog puštanja u funkciju nekada respektabilne turističko-zdravstvene ustanove.

U lokalnoj samoupravi još uvek ne objavljuju ime kompanije spremne da kupi objekat od oko 17.000 kvadrata korisne površine, sem da je reč o ozbiljnim biznismenima, među kojima je i jedan od trenutno najpoznatijih srpskih sportista. Vlasnici ove kompanije sa sedištem u Beogradu su, inače, već nekoliko puta u pratnji opštinskih čelnika obilazili objekat , generalno zadovoljni stanjem u kojem se objekat nalazi.

– Proces privatizacije nekadašnje Specijalne bolnice na Zlataru bespotrebno se odugovlači već više od godinu i po dana. Toliko je Opštini trebalo da od republičke Direkcije za imovinu dobije neophodni dokument da je imovina Centra procenjena na oko 500.000.000 dinara.

Birokratske zavrzlame i neažurnost pojedinih državnih službenika pretili su da ugroze čitav projekat, za Novu Varoš jedan od ključnih, i da nas investitor ne našom krivicom zaobiđe u „širokom luku“. Time bi definitivno u vodu pale sve nade u ponovno puštanje u rad nekadašnje uzdanice u razvoju turizma u zlatarskom kraju – naglašava Vasiljević. On podseća da lokalna samouprava na putu da pronađe kupca RH Zavoda ima veliku podršku države.

Skidanje „katanca sa brave“ ustanove u kome je nekada godišnje ostvarivano preko 70.000 noćenja a za četiri decenije lečeno više od 100.000 pacijenata dovelo bi, kako tvrde u lokalnoj samoupravi, do značajnog porasta broja gostiju i turista, otvaranje najmanje 100 radnih mesta, a korist bi imala i opština jer bi uvećala prihode po osnovu obavezujućih poreza, doprinosa, boravišne takse i drugih naknada.

U lokalnoj vlasti se ovog puta neće ništa poći po zlu i da će višegodišnji napori za „reanimaciju“ Centra konačno uroditi plodom. Dosadašnje inicijative vladajućih garniture ostajale su samo mrtvo slovo na papiru, prvenstveno jer nije bilo ozbiljne želje vlasnika (Fonda PIO) odnosno države da se uhvati u koštac sa ovim problemom.

Probalo se sa gotovo svim modelima eventualnog pokretanja ustanove. Od predloga da Opština zakupi objekat do ideje da mu ga Fond PIO bez ili sa nadoknadom ustupi na korišćenje. U pregovorima se najdalje stiglo sredinom 2015. kada je u igri bila ideja da lokalna samouprava sa vlasnikom potpiše ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji o preuzimanju Zavoda na deset godina. Uz obavezu da u njegovu sanaciju uloži oko 1,2 miliona dinara, a da PIO na godišnjem nivou obezbedi oko 6.000 pansiona.

Nakon usmenog načelnog dogovora razgovori, međutim, nisu daleko odmakli već su ubrzo zapali u ćorsokak čime je i ovaj pokušaj završio samo kao pucanj u prazno.

Specijalna bolnica na Zlataru zatvorena je, inače, pre gotovo jednu deceniju , a nakon višemesečnih štrajkova osamdesetak zaposlenih zbog 11 neisplaćenih ličnih dohodaka i nepovezanog radnog staža. Rehabilitacioni Zavod je svoj konačni sunovrat dočekao sa dugovanjima većim od 140 miliona dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari