Koliko je ljudi dobilo posao u preduzećima tokom zabrane zapošljavanja? 1Foto: Zoran Spahić

U javnim preduzećima i društvima kapitala koje obavljaju delatnost od opšteg interesa, a koje je država osnovala, u Srbiji je krajem prošle godine radilo 69.565 ljudi, gotovo 10.000 manje nego krajem 2014. godine.

Prema podacima Sektora za kontrolu i nadzor nad radom javnih preduzeća Ministarstva privrede, koji je formiran krajem 2014, broj zaposlenih u javnim preduzećima 31. decembra te godine bio je 79.236, od toga 3.499 na određeno, ostali na neodređeno.

Godinu dana kasnije radilo ih je 78.569, od čega 4.182 na određeno, da bi kasnije po godinama taj broj opadao. Tako je 2016. u javnim preduzećima bilo 73.789 zaposlenih, krajem 2017. još 3.000 manje, da bi 2018. broj pao na 69.220 zaposlenih, pokazuju podaci Ministarstva privrede, koji su obuhvatili 37 javnih preduzeća, a za poslednje dve godine jedno više.

U pokušaju da saznamo pravu sliku i dođemo do podatka koliko je tačno ljudi dobilo posao u periodu zabrane zapošljavanja, dobili smo podatke Ministarstva privrede u kojima nema prve godine zabrane, ali ni konkretnijih informacija o tome koliko je ljudi po godinama i preduzećima dobijalo posao, koliko je njih otišlo u penziju ili otpušteno.

Država je kao privremenu meru uvela zabranu zapošljavanja u javnom sektoru krajem 2013, a ta mera je ukinuta početkom ove godine. Za tih punih šest godina, gotovo da je nemoguće utvrditi koliko je tačno ljudi dobilo posao mimo odluke države o zabrani zapošljavanja.

Većina onih koji su Danasu odgovorili na pitanja o broju zaposlenih je i podsetila da su radni odnos zasnivali na osnovu saglasnosti, odnosno dozvole Komisije, formirane na osnovu Uredbe o postupku pribavljanja saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava iz 2013. godine.

Na pitanja Danasa o tome koliko su zapošljavali dok je trajala zabrana, odgovorilo je 11 javnih preduzeća i još tri institucije koje se finansiraju iz budžeta, a odgovore nismo dobili od – Elektroprivrede Srbije, Srbijagasa, Resavice, Javnog preduzeća za skloništa, Železnice, Službenog glasnika, kao i Koridora Srbije.

U Srbijavodama za naš list kažu da je u periodu zabrane 57 zaposleno, od toga 11 na određeno, a najviše njih prošle godine (15).

U isto vreme, radni odnos prestao je za njih 38, dok je na osnovu raznih ugovora posao dobilo 25 ljudi. U preduzeću Srbija voz je od osnivanja avgusta 2015. do kraja 2019. zaposleno 293, prve godine jedna osoba, naredne njih šestoro, tokom 2017. posao je dobilo 53, a 2018. njih 183, da bi prošle godine bilo zaposleno još 50 radnika.

U ovom periodu, napominju, u radni odnos na neodređeno vreme je primljeno 184, od čega 169 tokom 2018. godine. Najviše njih, 64, primljeno je za posao mašinovođe, dok su 103 izvršioca „preuzeta“ za obavljanje poslova manevriste i pregledača iz Infrastrukture železnice Srbije.

Manji broj izvršilaca sa kojima je zasnovan radni odnos su oni sa visokom stručnom spremom – diplomirani inženjeri elektrotehnike, saobraćaja, pravnik i ekonomista.

Na određeno vreme u svojstvu pripravnika u Srbija vozu radni odnos je zasnovalo 96 zaposlenih i to uglavnom za poslove železničkih radnika mašinovođe, kondukteri, vozovođe. U tom periodu 13 se zaposlilo na određeno vreme.

Srbija kargo osnovan je u isto vreme i na neodređeno je posao za pet godina u ovoj firmi dobilo 256 ljudi, najviše onih sa srednjom stručnom spremom i to tehničari vuče – mašinovođe.

„S obzirom na to da se radilo o deficitarnom kadru izuzetno visoke starosne strukture, njihov prijem je bio neophodan. Primera radi, u 2015, prosečna starost mašinovođa bila je oko 50 godina, dok je sada oko 30 godina. Takođe, trenutno je angažovano i 19 izvršioca na privremeno-povremenim poslovima, koji obavljaju poslove manevriste i vozovođe“, ističu u Srbija kargo.

Od početka primene Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, u Pošti Srbije je u radni odnos na neodređeno vreme primljeno 1.678 izvršilaca prvenstveno na tehnološka radna mesta. U Pošti je angažovano i 1.497 na određeno vreme.

Polovinom januara u ovom preduzeću bilo je ukupno 14.870 zaposlenih, a ukupan broj zaposlenih u posmatranom periodu kreće se do 15.000, jer su se sa procesom obnavljanja kadrova u preduzeću uporedo događali i procesi prirodnog odliva, poput odlaska u penziju ili smrti, kao i fluktuacije zaposlenih čije angažovanje je prestalo po osnovama sporazumnog, jednostranog raskida radnog odnosa od strane zaposlenog ili otkaza.

U periodu trajanja zabrane zapošljavanja, u JP Nuklearni objekti Srbije na neodređeno je zaposlen 21 radnik, dok je po raznim osnovama preduzeće napustilo 38 radnika tako da danas, kako tvrde, imaju manje radnika nego pre sedam godina.

U istom periodu NOS je po ugovorima o delu ili ugovorima o privremeno povremenim poslovima angažovao 10 radnika.

Poslednjeg dana 2013. u Državnoj lutriji Srbije bilo je 230 zaposlenih na neodređeno i 24 na određeno vreme, da bi šest godina kasnije broj zaposlenih pao na 186, odnosno na 19 u slučaju radnika koji su imali ugovor na određeno.

U Javnom preduzeću Skijališta Srbije za naš list kaže da imaju konstantan broj od 152 zaposlena i da za potrebe novog zapošljavanja traže dozvolu isključivo da bi se nadoknadio broj ljudi zbog prestanka radnog odnosa.

Kako je u navedenom periodu prestao radni odnos za 42 zaposlena, za taj broj Skijališta su i tražila saglasnost Komisije. Oni, međutim, napominju, da tokom zimske sezone, od decembra do aprila, angažuju 260 zaposlenih u Ski centru Kopaonik i Skijalištima Stara planina i Zlatibor, a tokom leta uposle 60 radnika.

Od decembra 2013. do kraja 2019. u JP Emisiona tehnika i veze ukupno je zasnovalo radni odnos 58 osoba, od toga na neodređeno 38, i to 11 na osnovu preuzimanja i 27 na osnovu odluke Komisije. ETV je na određeno zaposlio 20, a na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima troje u tom periodu, dok je 84 zaposlena raskinulo radni odnos.

Gledajući ukupan broj zaposlenih Srbijašume su 17. januara ove godine imali devetoro zaposlenih više u odnosu na 2013. kada je stupila na snagu zabrana zapošljavanja. Sve prijeme su, kako kažu u Srbijašumama, sproveli uz saglasnost nadležnih republičkih organa.

Od decembra 2013. radni odnos na određeno u Putevima Srbije zasnovalo je 905, na neodređeno 31 radnik, a zaposlenje je odobreno zbog, kako kažu, otvaranja auto-puteva i puštanja u rad novih naplatnih stanica, otvaranja tunela i potrebe za angažovanjem stručnih kadrova za rad.

Od trenutka kada je uvedena zabrana zapošljavanja do kraja 2019. radni odnos u EMS-u je zasnovalo 438 osoba, dok je za to vreme preduzeće napustilo njih 416. Od pomenutog broja, 15 osoba zasnovalo je radni odnos na neodređeno i to nakon što im je radni odnos na neodređeno vreme sporazumno prestao kod drugog korisnika javnih sredstava.

U PIO fondu nikada više od 3.069 zaposlenih

Od decembra 2013. u Fondu PIO je utvrđen maksimalan broj zaposlenih na 3.069 i broj zaposlenih se uvek kretao do ovog broja, tvrde u Fondu. U Nacionalnoj službi za zapošljavanje predviđeno je 1.653 radna mesta, a broj zaposlenih koji mogu biti angažovani po osnovu ugovora o radu na određeno vreme zbog potrebe posla je 165.

U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje je od decembra 2013. radni odnos na neodređeno vreme zasnovalo 124, od toga 92 na neodređeno vreme i na osnovu saglasnosti Komisije, 31 na neodređeno vreme preuzimanjem, a u isto vreme je radni odnos prestao za 577 zaposlenih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari