Mihajlović: U plovne puteve planirano 204 miliona evra 1Foto: Fonet/MGSI

Od ukupno 16 milijardi evra ulaganja za sve projekte u infrastrukturu u Srbiji, vrednost projekata u vodnom saobraćaju koji se sprovode i planiraju iznosi 204 miliona evra, izjavila je danas ministarka građevine, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović otvarajući 90. zasedanje Dunavske komisije u Beogradu.

Na skupu povodom 70 godina Beogradske konvencije, ona je izjavila da su posle 22 godine, u 2018. u Srbiji počeli prvi radovi na uređenju plovnog puta na Dunavu od Beograda do Bačke Palanke, kroz projekat koji se finansira iz IPA fonda i čija je vrednost 10 miliona evra.

Projekat „AtoN“, koji ove godine završavamo, omogućiće nam da imamo najmoderniju navigacionu signalizaciju na Dunavu, rekla je Zorana Mihajlović.

U ovoj godini biće izabran i izvođača radova u okviru Projekta rekonstrukcije brodske prevodnice „Đerdap 1“, čija je vrednost 28,5 miliona evra, koji sufinansira Evropska komisija grantom od 13,5 miliona evra.

Ona je najavila da sledeće godine počinje izgradnja Terminala za rasute i generalne terete Luke Smederevo, na Dunavu, za koju se trenutno radi projekat.

U toku je izrada prostornog plana za novu luku u Beogradu, dok je izrada tehničke dokumentacije planirana za narednu godinu sa početkom izvođenja radova na izgradnji lučke infrastrukture krajem 2020, predočila je ministarka.

Investicije na kojima radimo su osnova za dalje privlačenje investicija u vodni saobraćaj, a vrednost potencijalnih projekata, samo u izgradnji novih luka, u Beogradu, Novom Sadu i Smederevu je oko 150 miliona evra, rekla je Mihajlović.

Mihajlović je predočila dva cilja da se do 2021. poveže Dunav sa putnim i železničkim Koridorom 10.

Da bi Srbija bila infrastrukturno čvorište zapadnog Balkana, nije dovoljno da samo bude premrežena modernim putnim i železničkim koridorima, već je potrebno da ulažemo u infrastrukturu Dunava, kazala je Mihajlović.

Prema njenim rečima Srbija ima centralni geostrateški položaj u regionu, kroz nju prolazi 1/4 plovnog toka Dunava, oko 600 kilometara, a razvijena infrastruktura je preduslov da se evropski unutrašnji vodni putevi, čiju kičmu čini Dunav, potpuno integrišu u evropsku transportnu mrežu.

Predsedavajući Dunavske komisije, koju čini 11 država članica, Gordan Grlić Radman istakao je na otvaranju da to telo afirmiše Dunav kao važan transportni koridor i pozvao sve zemlje na saradnju.

On je najavio da se u narednom periodu očekuju rezultati u saradnji sa Evropskom komisijom, a da su najbitniji ciljevi Evropske strategije za Dunav razvoj infrastrukture za plovidbu i rešavanje „uskih grla“ plovnih puteva, što je najveći problem.

Konferencijom u Palati Srbija obeležen je jubilej 70 godina od kada je na Dunavskoj konferenciji u Beogradu 30. jula 1948. potpisana Konvencija o režimu plovidbe na Dunavu, poznata kao „Beogradska konvencija“ .

Tadašnja Jugoslavija sazvala je konferenciju u ime velikih sila i okupila sve zemlje koje su bile zainteresovane za slobodnu plovidbu Dunavom i unapređivanje ekonomske saradnje i povezivanja u tadašnjoj, podeljenoj Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari