Nema sloge oko modela za rast penzija 1Foto: FoNet/ Aleksandar Koković

Nakon pet godina suspenzije usklađivanja penzija sa inflacijom, od sledeće godine prema tvrdnjama vlasti, ali i izjavama predstavnika MMF-a u Zakonu o PIO ponovo će stupiti na snagu formula o usklađivanju penzija, samo, pitanje je koja.

Fiskalni savet je izašao sa dokumentom u kom se analizira pet formula koje se uglavnom koriste u evropskim zemljama. Do 2014. godine penzije su se usklađivale dva puta godišnje sa inflacijom i rastom BDP-a iznad četiri odsto. Od 2006. do 2010. godine povećanje penzija zavisilo je samo od rasta cena, a pre toga, od 2003. do 2006. godine penzije su usklađivane polovinom sa rastom cena, a polovinom sa platama.

I predlozi Fiskalnog saveta kreću se u ovim okvirima, a izgleda da svako ima svoju omiljenu kombinaciju.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu, smatra da je najadekvatnije rešenje takozvana švajcarska formula i to usklađivanje 50 odsto sa inflacijom, a 50 odsto sa zaradama.

„Ta formula je jednostavna i razumljiva. Takođe obezbeđuje da neće doći do većih izdataka za plate i penzije nego što je održivo. Kod usklađivanja sa BDP-om je problem sa kašnjenjem podataka za bruto domaći proizvod, pa imamo i revizije BDP-a. S druge strane, velikom broju ljudi nije baš ni jasno šta je BDP, dok su zarade svima jasne i vidljive“, objašnjava Arsić dodajući i da su podaci o inflaciji i zaradama mnogo ažurniji. Na primer, za prošlu godinu se kalkuliše sa rastom BDP-a od 4,4 odsto, ali prema podacima za poslednje mesece izgleda da će se rast korigovati nadole, na 4,2 odsto, pa se postavlja pitanje sa kojim bi se rastom BDP-a zapravo indeksirale penzije.

On ističe i da očekuje da Vlada ide na izdašniju formulu za penzionere.

„To je karakteristika mnogih vlada da daju građanima ono što žele, a građani ne razmišljaju da li je to održivo na duži rok ili da li će možda istisnuti javne investicije ili izdatke za zdravstvo ili školstvo“, napominje on.

Međutim, penzioneri preferiraju upravo usklađivanje penzija sa privrednim rastom, a čini se da i MMF naginje na tu stranu. Naime, prekjuče je DŽejms Ruf, odlazeći šef misije Fonda u Srbiji, izjavio da se „sa povećanjem plata i penzija može nastaviti, ali pod uslovom da ekonomija nastavi da raste. Želimo da u Srbiji postoji bolji okvir za plate u javnom sektoru i postoji formula za automatsko indeksiranje penzija, koje mora biti u skladu sa rastom privrede“.

Mada neka udruženja penzionera predlažu da se penzije povećavaju polovinom u skladu sa rastom cena, a drugom polovinom za rast BDP-a iznad dva odsto, što je malo izdašnija varijanta jednog od prethodnih zakona o PIO, Jovan Tamburić, predsednik Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije, smatra da bi penzije trebalo da rastu u skladu sa rastom BDP-a bez obzira da li je veći ili manji od dva odsto.

„Ne znam zašto je Fiskalni savet predstavio sve one modele kada mi već imamo zakon o PIO koji propisuje da se penzije usklađuju 50 odsto sa inflacijom, a 50 odsto sa rastom BDP-a iznad četiri odsto, samo što mi mislimo da nema razloga za tim limitom, već da treba da penzije rastu u skladu sa rastom BDP-a koliki god da je. Prethodnih godina rast veći od četiri odsto je pre bio izuzetak, što bi značilo da penzije ne bi bile usklađene u godinama kada je privredni rast bio manji“, napominje Tamburić dodajući da je 1,7 miliona penzionera neusklađivanjem u prethodnih pet godina oštećeno za oko 2,5 milijardi evra.

Tamburić se osvrće i na predlog Fiskalnog saveta da se gornja granica mase isplaćenih penzija smanji sa 11 na 10 odsto BDP-a.

„Nelogično je da država ograničava uplate za penzijske doprinose privatnim licima i firmama. Država treba da ograniči koliko se za penzije može isplatiti iz budžeta, a ne da se bavi PIO fondom. Takvih ograničenja nema nigde, samo u istočnoevropskim državama“, kategoričan je Tamburić.

Arsić se sa ovim ne slaže i poručuje da kada PIO fond bude mogao da se u potpunosti finansira iz doprinosa, onda može da se priča o ukidanju ograničenja na rashode za penzije.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Jurij Bajec brani predlog da se penzije usklade sa inflacijom i sa rastom BDP-a iznad dva odsto.

„Mislim da je vlada pogrešila što se već za ovu godinu nije vratila na postojeća zakonska rešenja. Minimum oko kog ne treba da ima nikakve polemike je da se održi realna vrednost penzija, a to je uvećanje za rast cena. Dalje penzioneri čine značajan deo stanovništva države i učestvuju u ekonomskim rezultatima zemlje. Napokon 30, 40 pa i 50 godina su radili i uplaćivali doprinose. Red je da učestvuju i sada u rezultatima i razvoju. Zato mislim da je dobro rešenje da penzije rastu za rast cena i za rast BDP-a iznad dva odsto. To je razumno i fiskalno održivo rešenje“, objašnjava Bajec.

On dodaje i da je prethodnih par godina usporen priliv novih penzionera zbog penala za prevremenu penziju, pa se sada ljudi ne žure u penziju već čekaju da odrade svoj radni vek.

„S druge strane imamo bolju naplatu doprinosa i rast broja zaposlenih koji uplaćuju doprinose, tako da se i izdaci iz budžeta za penzije smanjuju“, podseća Bajec zaključujući da je najvažnije da vlada odustane od diskrecionih odluka i usvoji pravila kojih će se pridržavati.

Inače prema analizi Fiskalnog saveta u poslednjih 10 godina najizdašnije za penzionere bile bi formule kojim se primanja usklađuju sa inflacijom i BDP-om.

Gledano od 2008. do 2018. formula inflacija plus rast BDP-a iznad dva odsto i inflacija plus polovina rasta BDP-a bi donele godišnji rast penzija u proseku od 6,6 odsto.

Formula u kojoj se penzije usklađuju 50 odsto sa inflacijom, a 50 odsto sa rastom zarada bi dale prosečno godišnje povećanje od 6,3 odsto, a recimo 30 odsto inflacija plus 70 odsto rast doprinosa bi dao najmanje povećanje penzija od 5,9 odsto godišnje. Recimo zakonsko rešenje po kom se penzije usklađuju sa inflacijom i povećanjem BDP-a iznad četiri odsto, značilo bi da od 2009. do prošle godine uopšte ne bi bilo usklađivanja sa privrednim rastom koji je uvek bio ispod četiri odsto i dao bi ubedljivo najmanje godišnje povećanje penzija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari